Konstantna briga i loše raspoloženje narušavaju kvalitetu života. Dobra je vijest da na anskioznost možemo utjecati...
Životna trenerica kojoj je specijalizacija upravljanje stresom,
Susan Petang, tvrdi da se brojni okidači
anksioznosti nalaze u našoj okolini i u našim navikama te da ih
se možemo riješti time što ćemo ih osvijestiti.
Često provjeravanje društvenih mreža
Nesvjesno uspoređujemo naše živote s onim što vidimo na Facebooku
i Instagramu i osjećamo se kao da nismo dovoljni, a to stvara
anksioznost. Društvene mreže mogu nas vrlo brzo ‘baciti’ u
negativno raspoloženje. Sjetite se toga kada idući put odete na
Instagram.
Stalno praćenje vijesti
Ako su nam stalno u fokusu vijesti iz svijeta, a znamo da je
riječ uglavnom o lošim stvarima poput terorističkih napada,
prirodnih nepogooda i tragedija, mozak se puni negativnim
sadržajem te postajemo zabrinuti. Ono što savjetuje Petang je
ograničavanje gledanja televizije, praćenja portala ili čak pauza
od svega toga kako bismo se odmorili i napunili baterije.
Negativni ljudi
‘Hranimo se energijom ljudi koji nas okružuju. Ako smo u društvu
anksioznih osoba i sami ćemo postati takvi’, kaže Place. ‘Ne
znači da moramo u potpunosti izbjegavati negativne ljude, no
trebamo posvijestiti kako tko utječe na nas i po mogućnosti
ograničiti vrijeme provedeno s njima’, dodaje.
Manjak sna
Premalo sna direktno utječe na naše raspoloženje, pamćenje i
razmišljanje. ‘Manjak sna definitivno nas može učiniti
anksioznima’, kaže Place. Razmislite ima li prostora za
poboljšanje kvalitete sna te na taj način smanjite rizik od
anskioznosti.
Pretjerano šopingiranje
Nekada nam se čini da će novi par cipela riješiti sve probleme,
no šoping i ostli načini odgađanja suočavanja s problemom samo
pogoršavaju stvari.
Šoping će nam dati injekciju dopamina (hormona koji čini da se
osjećamo bolje) i na trenutak maknuti anksioznost iz našeg
života, ali i psriječiti nas da nađemo korijen problema i suočimo
se. Zapitajte se je li šopingirate zato da pobjegnete od nečega
ili je on odgovor na neki neugodan osjećaj?
Što ako?
Već unaprijed ‘znate’ da nećete dobiti posao za koji ste
aplicirali, brinete se da vam netko neće odgovoriti na poruku
prije, no što ste je i poslali, uvijek očekujete najgore – sve je
ovo uzaludno trošenje energije i put koji vodi u anksioznost i
depresiju.
‘Ovakav način razmišljanja povećava stres i vodi u anksioznost te
smanjuje naše mogućnosti rješavanja problema i ubija
kreativnost’, kaže dr. Dainelle Woznika.