U iščekivanju ljeta i pravih ljetnih vrućina donosimo vam nekoliko korisnih informacija o suncu i preparatima za sunčanje.
Energija sunca je prijeko potrebna biljkama, ljudima i životinjama baš kao što nam je potreban zrak i voda. Epifiza žlijezda koju se naziva i našim trećim okom, odnosno središtem duše, putem hipotalamusa prima informacije o svjetlosti te tako utječe i regulira ritam našeg tijela.
mjereno uživanje na suncu povećava otpornost našeg organizma na upale i stres, te nam vraća snagu i uklanja depresiju. Sunce i toplina za ljetnih dana ubrzavaju naš metabolizam, potiču rad jetre i probavu te je ubrzano izbacivanje toksina iz našeg tijela.
Sunce vraća sreću u naš život. Doista punimo baterije na suncu, upijamo energiju sunčevih zraka, a istovremeno se odvija i složena sinteza vitamina D3 te niz drugih metaboličkih reakcija.
Što je vitamin D3? Zašto nam je potreban?
Vitamin D pripada skupini vitamina koji su topivi u mastima. Malo namirnica biljnog (vitamin D2-gljive i kvasci) i životinjskog podrijetla obiluje ovim vitaminom i većinom su količine u namirnicama zanemarivo male. Izuzev mesa lososa ili jetre bakalara koji se smatraju najbogatijim izvorom vitamina D.
Obzirom da priroda ima svoj savršeni red i sklad ljudski organizam ima mogućnost endogene sinteze ovog vitamina. Da bi ta endogena sinteza bila dovoljna potrebno je pametno i zdravo izlaganje suncu bez ogromnih zaštitnih faktora. Pod utjecajem UVB zraka dolazi do sinteze vitamina D3 koji se zatim putem krvi prenosi do jetre i bubrega gdje se događa i njegova aktivacija. Kalcitriol 1,25(OH)2D3 je steroidni hormon odnosno aktivna forma vitamina D.
Svojim djelovanjem održava odgovarajuću razinu kalcija i fosfata u serumu omogućavajući tako normalnu mineralizaciju kostiju te rast i razvoj koštanog tkiva i zubi. Osim toga utječe na neuromišićne i imunološke funkcije te na smanjenje upalnih procesa, modulira rast stanica i usporava proces prijevremenog starenja. Igra veoma veliku preventivnu ulogu vezanu uz nastanak osteoporoze, visokog krvnog tlaka, pojavu malignih oboljenja te depresije.
Nedostatak vitamina D
Moderan, zapadnjački načina života, gdje većinu dana provodimo u zatvorenim prostorima doveo je do pojave sve češćeg nedostatak ovog prijeko potrebnog vitamina. Još jedna stvar na koju svakako treba obratiti pozornost su i kreme za sunčanje, pretjerano korištenje istih s faktorom većim od SPF8 također blokira stvaranje vitamina D za čak 95 posto.
Naravno prekomjerno izlaganje sunčevim zrakama svakako nije preporučljivo, ali barem15 do 20 minuta na dan i to nakon 17 sati nikome neće naškoditi. Nedostatak vitamina D3 može imati ozbiljne posljedice na cijeli naš organizam. Neki od simptoma su kroničan umor, apatija, bolesti srca, osteoporoza. Također zbog nedostatka vitamina D može doći do poremećaja u lučenju inzulina i pogoršanja dijabetesa. Nedostatak vitamina D kod djece može izazvati pojavu rahitisa.
Zdravo sunčanje
Svakodnevno smo već godinama bombardiranim o štetnosti sunčevih zraka te pojavi opeklina i raka kože. Čak imam osjećaj da vlada masovna panika i strah od sunca i prirode. Svake godine je sve veća i pojavnost alergija na sunce. Koliko smo izloženi štetnim kemikalijama u kozmetičkim proizvodima koje svakodnevno koristimo, te kemikalijama koje unosimo hranom nije ni čudno što dolazi upravo do alergijskih reakcija kože u ljetnim mjesecima.
Koža je naš najveći organ i često zaboravljamo da sve što stavljamo na kožu biva apsorbirano u naš organizam, a sve što unosimo u naš organizam se također očituje i na koži. No nepobitna činjenica da sunce može izazvati veliku štetu – može doći do nastanka opeklina i na kraju krajeva do nastanka raka kože te je potrebno ‘pametno’ izlaganje suncu.
1. Prava priprema za sunce počinje prehranom.
Ne postoji krema koja će sama odraditi sve, isto kao što ne postoji magična pilula. Najvažnije je da hrana bude bogata karotenoidima koji kožu pripremaju za sunce, te vitaminom C koji je izvrstan antioksidans, štiti i obnavlja stanice našeg organizma. Ja osobno nisam zagovornik raznih kapsuliranih preparata, šumećih tableta i sl. nadomjestaka, grozno mi je vidjeti kako pojedinci umjesto hrpe prefine hrane gutaju šaku tableta sve u cilju da budu zdravi, a za obrok pojedu krišku masne pizze.
Više sam naklonjena prirodnom, ali, eto, i to je jedna od opcija. Kako priroda zna najbolji put tako je i logično da upravo sada ima obilja namirnica koja nam pomažu u pripremi kože za ljeto.
Popis namirnica: mrkva, breskva, marelica, repa, batat, rajčica, paprika, crveni grejp, citrusi, bobičasto voće,lubenica, nar, brokula, zeleno lisnato povrće, raž, zob, ječam, chia sjemenke, sjemenke konoplje,riža, kakao, zeleni čaj,spirulina. I mnogo, mnogo VODE.
2. Preparati za sunčanje
Police dućana, apoteka, Facebook stranice, te novine prepune su reklama najboljih preparata za sunčanje. Ovaj preparat je odličan za ten, ovaj je na bazi minerala, onaj ima zaštitni faktor 50, onaj drugi blokira sunce, pa onaj treći ima zlatne medalje i sve moguće certifikate.
I što sad? U džungli preparata koji odabrati? Svake godine raste pojavnost melanoma i to diljem svijeta, a istovremeno raste i potrošnja upotrebe kemijskih preparata za sunčanje. Nije li to malo čudno? O da to su podaci koje Vam čak i WHO može potvrditi.
Prema EWG-u, jednoj od najvećih neprofitinh organizacija u SAD-u, čak 84 posto preparata za sunčanje je štetno po zdravlje. Kemikalije prisutne u kremama za sunčanje štetne su i za prirodu i sav biljni i životinjski svijet, onečišćuju mora i rijeke.
Prema članku iz časopisa Environmental Health Perspectives (116[4]:441-447) kemikalije iz sredstava za sunčanje uništavaju koralje i koraljne grebene. Neki sastojci krema za sunčanje pridonose oslobađanju slobodnih radikala i tako oštećuju stanice našeg organizma, neki od sastojaka imaju hormonsko djelovanje te remete naš hormonalni sustav i utječu na razvoj ljudskog fetus,mogu nadražiti kožu, izazvati alergijske reakcije.
Kreme na bazi minerala također mogu biti štetne za ljudsko zdravlje potrebno je obrati pažnju na nano-čestice, koje s obzirom na svoju veličinu mogu prodrijeti u stanice te izazvati oštećenja DNK-a.
S obzirom da živimo u svijetu prepunom mogućnosti, pa tako imamo i pravo odabira. Svatko će za sebe odlučiti što želi koristiti, a što ne. Ja sam odlučila da ne želim biti ovca i uzimati sa polica ono što mi se servira kao ‘najbolje’, već sam se vođena svojim iskustvom i zdravim razumom okrenula prirodi.
Priroda nam nudi najrazličitija ulja i maslace čijom kombinacijom se može postići sasvim dovoljan zaštitni faktor, a da pri tome upijamo prijeko potrebne zrake sunca i sintetiziramo vitamin D. Preparati za sunčanje na bazi hladno tještenih ulja, maslaca, cink oksida i još pokojeg dodatka, fina hrana i umjereno uživanje u suncu to je dobitna kombinacija čak i za one najosjetljivije.
Sunce bi trebalo izbjegavati u vremenu od 10 do 17 sati, ne znam za vas, ali meni je ionako u tom razdoblju najljepše u debelom hladu.
Sunce je prijatelj našeg organizma i zdravlja, zato uživajte umjereno u suncu i napunite baterije.
Recept:
Maslac za sunčanje
Ulje čileanske maline ½ šalice
¼ šalice kokosva ulja
¼ šalice karite maslaca
2 i ½ žlice pčelinjeg voska
2 žlice cinkovog oksida (NE-nano)
Sastojke stavite u posudu, posudu uronite u vodenu kupelj, otopite sve sastojke i dodajte cink oksid. Cink oksid se neće otopiti neka vas to ne zabrinjava. Kad se svi sastojci otope pomiješajte i ulijte u željenu ambalažu.
