'Tako da ispada da učili ili ne učili preko ljetnih praznika, ako nešto djeca znaju, znanje će im ostati, a ako su sadržaji bili jednokratno nabubani za ispit predviđen vremenikom, zaboravit će se i bez ljetnog odmora.'
Svakog se početka nastavne godine pišu takozvani inicijalni
ispiti znanja kako bi se utvrdilo koliko su djeca sadržaja iz
prethodnog razreda zaboravila, odnosno koliko su zapamtili. Ti se
ispiti ne ocjenjuju, ali služe nastavnicima kako bi znali što i
koliko sadržaja iz prethodnog razreda trebaju ponoviti kako bi se
moglo nesmetano učiti dalje i proširivati znanja.
Nedavno je na portalu skolskiportal.hr objavljen članak u kojem
se analizira gubi li se znanje tijekom ljeta ukoliko djeca ne uče
i ne ponavljaju već se igraju. U članku se tako kaže: ‘Ako dijete
ima poteškoća tijekom školske godine, ono može iskoristiti ljetnu
stanku da bi dostiglo ostale učenike, kaže von Hippel.
Međutim, djeca koja ljeti uče nisu mnogo naprednija, a djeca koja
se igraju ne zaostaju mnogo za njima… Ljetno učenje svakako može
pomoći učenicima koji zaostaju da sustignu svoje kolege, ali
pomniji pogled na podatke upućuje na to da uzimanje stanke od
učenja ne povećava ukupnu razliku u postignućima u raznim
populacijama učenika.’
Tako da ispada da učili ili ne učili preko ljetnih praznika, ako
nešto djeca znaju, znanje će im ostati, a ako su sadržaji bili
jednokratno nabubani za ispit predviđen vremenikom, zaboravit će
se i bez ljetnog odmora.
Poanta svega je da učiti treba kvalitetno i s razumijevanjem
tijekom nastavne godine pa će znanja ostati trajnija od instant
naštrebanog za peticu.
Pustimo zato djecu neka se preko ljetnih praznika odmore i
naigraju, a inicijalni će ispiti pokazati kojim stilom djeca uče:
štrebanjem ili razumijevanjem, je li njihovo znanje trajno ili
bulimičko.
Nagrađeni maturanti
Onima koji su učili kvalitetno i s razumijevanjem matura
nije bila bauk. Da se može kad se zna i hoće pokazali su sjajni
ovogodišnji maturanti, djevojka koja je napisala dva testa bez
greške i četvero učenika strukovnih škola koji su po jedan ispit
riješili stopostotno.
Kako je moguće da su oni uspjeli riješiti maturu bez greške ako
je skoro 9000 maturanata palo tu istu maturu? Djevojka kaže:
‘Mislim da ne treba stvarati toliko drame oko mature, ali mora se
učiti od samog početka i slušati profesore pa onda kad se
približi matura neće biti panike nego će se ponavljati već
naučeno.’ (izvor: dnevnik.hr).
Dakle i djevojka i mladići nisu učili kampanjski i
bulimijski (naučiš za ispit pa ‘ispovraćaš’/zaboraviš) veš
redovno i s razumijevanjem. Stoga ni uspjeh nije
izostao.
Čestitke sjajnim maturantima.
Vremenik naš svagdašnji
Otvoreno je e – Savjetovanje o prijedlogu Pravilnika o
vrednovanju. U njemu se predlaže i promjena procedure
oko donošenja i mijenjanja vremenika.
Prosvjetarska je populacija podijeljena oko vremenika, ali
većina se, primjerice, učitelja razredne nastave, slaže da je
vremenik u razrednoj nastavi suvišan.
Što će klincima u prvom razredu osnovne škole vremenik pisanih
provjera kad ni pisati još kako spada ne znaju? U prvom
polugodištu prvog razreda ni ocjena nema. U ostala tri razreda
razredne nastave sadržaji koji se ispituju pisanim provjerama su
kratki i nije potrebno dugo vremena kako bi se ponovili za neku
provjeru znanja.
Osim toga, razredom upravlja jedan učitelj pa on može posložiti
pisane provjere tako da ne padaju u isto vrijeme. Sve to ne
govori u prilog potrebi postojanja vremenika.
Argument protiv vremenika je i taj da se njegovim postojanjem od
prvog razreda osnovne škole odgajaju generacije kampanjskih
učenika jer i roditelji i učenici gledaju kad će koja provjera pa
tek par dana pred provjeru krenu s učenjem.
Što se viših razreda tiče, bilo bi dovoljno mjesečno planiranje
vremenika, a ne kao do sada polugodišnje, kad su nastavnici
trebali biti vidovnjaci i u siječnju znati što će raditi krajem
svibnja.
Nadajmo se da će se primjedbe i prijedlozi s e
– Savjetovanja usvojiti i da će se dosta toga u vezi
vremenika, ali i ostaloga promijeniti. Jer ovako kako je sada
nije dobro.
Zadaća preko ljetnih praznika i topla voda
Već godinama internetom kruži spisak zadataka za djecu što da
rade preko praznika, neuobičajeni, ali zanimljiv popis
aktivnosti. Jedna ga je učiteljica iz BiH ispisala i dala
učenicima kao zadaću preko ljetnih praznika. I postala je hit na
internetu, na društvenim mrežama.
Zadatci koje je ‘zadala’ su primjerice: Vidi bar jedan
izlazak Sunca, Nauči igrati neku novu društvenu igru, Ostani u
kontaktu s nekim od svojih prijatelja iz razreda, Nemoj bacati
smeće na pod, Napraviti sebi jednu ogrlicu ili narukvicu, Jednu
večer idi baš kasno na spavanje, Kupaj se u bazenu, Posjeti neki
grad ili selo koje ne poznaješ, Gledaj oblake, Stekni bar jednog
novog prijatelja, Vozi bicikl, Hodaj neko vrijeme bos/a po travi
i tako dalje. Niz banalnih, svakodnevnih aktivnosti se
nastavlja.
Ovakva domaća zadaća, koja obuhvaća svakodnevne aktivnosti je
hvalevrijedna jer često koračamo kroz život ne primjećujući
ljepotu oko sebe i ne cijeneći svakodnevne aktivnosti.
Nadamo se da je zadaću vidjelo što više roditelja i omogućilo
svojoj djeci da se zanimaju barem nekim od nabrojanih aktivnosti
kako bi im ljeto prošlo što zanimljivije.