Vijesti / Školski kutak
Školski kutak
DRŽAVNA MATURA Hrvatski znaju za dobar, ali strane jezike za odličan
Ilustracija/Borna Filic/PIXSELL

Nužno je kontinuirano učenje

DRŽAVNA MATURA Hrvatski znaju za dobar, ali strane jezike za odličan

Od 11.795 gimnazijalaca koji su pristupili ispitima državne mature, čak njih 1041 morat će već na jesen ispitima pristupiti ponovno ako planiraju i službeno završiti gimnaziju

Rezultati su to predstavljeni u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, nakon što je i službeno kraju priveden ljetni rok državne mature.

Nužno je kontinuirano učenje

Od spomenutog broja gimnazijalaca koji nisu uspjeli zadovoljiti traženi prag prolaznosti, njih 976 nije položilo jedan od obveznih ispita, 60 gimnazijalaca nije položilo dva od tri obvezna predmeta, a ovogodišnja generacija broji i petero gimnazijalaca koji na sva tri obvezna predmeta – hrvatskom, matematici i engleskom nisu uspjeli zadovoljiti prag prolaznosti.

Drugim riječima, od ukupnog broja gimnazijalaca koji su pristupili državnoj maturi, 9,4 posto njih nije ju položilo, što je porast u odnosu na godinu prije kada je Hrvatska imala 5,2 posto učenika gimnazija koji su pali državnu maturu. U cijeloj generaciji, na desetu obljetnicu mature, Hrvatska ima samo jednu učenicu koja je dva predmeta riješila sa sto posto – Ivu Barać, učenicu III. gimnazije u Splitu, koja je zasluženu peticu dobila za matematiku više razine te za fiziku.

Maturi je pristupilo i 14.795 učenika strukovnih škola, od kojih 6947 njih nije uspjelo zadovoljiti prag na nekom od obveznih ispita. Štoviše, među njima je 627 učenika koji su nedovoljan dobili za sva tri obvezna predmeta. Promatramo li i učenike gimnazija i strukovnih škola, njih tisuću na ispitu iz matematike uspjelo je skupiti najviše tri boda u cijelom ispitu.

– Samo oni koji kontinuirano rade sve četiri godine svoga školovanja mogu računati na dobar rezultat na državnoj maturi. Podaci pokazuju da odličan na obveznim predmetima ne mogu dobiti učenici koji u posljednjoj godini školovanja pokušavaju sve nadoknaditi – poručili su tako u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja osvrćući se na veliki jaz između zaključnih ocjena u školi i onih ostvarenih na državnoj maturi.

Promatramo li samo ispite koje su rješavali ovogodišnji maturanti, učenici su najlošije riješili sociologiju čija je prosječna postotna riješenost ispita iznosila od 31 do 40 posto, a najbolje rezultate ostvarili su u stranim jezicima gdje imaju najveći postotak riješenosti, i to na engleskom jeziku više razine, talijanskom i španjolskom.

Mora se preuzeti odgovornost

Ništa uspješniji nisu bili ni na ispitima fizike, psihologije, hrvatskog jezika osnovne razine, na kojem je čak 31 posto pristupnika ocijenjeno nedovoljnim. Među maturantima koji su položili najčešća ocjena za hrvatski jezik na osnovnoj i višoj razini je dobar, dok je dovoljan najčešća ocjena za matematiku i na višoj i na nižoj razini.

– Svi dionici obrazovnog sustava moraju preuzeti odgovornost za ovakve rezultate – kazala je Ivana Katavić, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje, izbjegavajući jasno imenovati “krivca” i pravdajući pritom Centar time da on može samo dati preporuke i smjernice, a ne i utjecati na odluke. Na pitanje hoće li ministrici Divjak uputiti jasnu preporuku da ne ukida prag na esejskom dijelu ispita iz hrvatskog jer tako utječe na lošije rezultate, Katavić nije odgovorila. 

Pročitajte i ovo
Najgledanija galerija
Izdvojeno
Vezani članci

Reci što misliš!