Potaknuta društvenom nepravdom koju prema njoj stvara korupcija odlučila se kandidirati na predstojećim predsjedničkim izborima
Osnivačica stranke START i bivša šefica Povjerenstva za sukob
interesa Dalija Orešković objavila je za dnevnik.hr da će se kandidirati za
predsjednicu
Ivan Pernar, pa Zoran Milanović, Mislav Kolakušić,
Miroslav Škoro i evo ga, Dalija Orešković. Što vas je
ponukalo?
Odluku sam donijela u jeku izbijanja ovih korupcijskih afera u
izvršnoj vlasti. Činjenica da na društvenu nepravdu, koju
korupcija stvara, koja je ušla u sve pore države i društva, niti
jedan od do sada istaknutih kandidata ne nudi prihvatljiva
rješenja i prihvatljiv odgovor. Kandidaturu ističem zbog toga što
se čini, u ovom trenu, da su sve institucije, koje bi trebalo
sudjelovati u borbi protiv korupcije, ili potopljene ili na
najboljem putu da ih se u potpunosti eutanizira, kao što je to
slučaj s Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa. Zbog
svega toga, smatram da je izuzetno važno progovarati o onim
temama za koje sam sigurna da na način na koji ću ja to iznositi
i govoriti, neće progovarati niti jedan drugi kandidat.
Govorite o sukobu interesa, institucijama. Na što
mislite? Koje institucije?
Više manje sve one institucije koje bi trebale uspostaviti pravnu
državu i vladavinu prava. Ako želite konkretno, nešto malo više
ću reći o tome što se događa s Povjerenstvom za odlučivanje o
sukobu interesa u trenutku kada treba rješavati veći broj
predmeta koji se odnose na predsjednika Vlade i na nekolicinu
njegovih ministara. Dakle, otkako je imenovan novi saziv,
aktualna vlast ustrajno i uporno pokušava izmjenama zakona
ukinuti ovlasti tog tijela. A s obzirom da to zbog javnog
mnijenja i nije tako lako provesti, u stezanje obruča oko
Povjerenstva uključili su se i pojedini sudovi.
Koji sudovi?
Između ostalog, javno je dostupan i podatak da je krajem prošlog
mjeseca odgođena sjednica Ustavnog suda i donošenje odluke
povodom ustavne tužbe Tomislava Karamarka. Dakle, očito je da se
oko pravne problematike u tom slučaju lome koplja.
Zašto vi to povezujete? Otkuda vama
informacije?
Ne kažem da ja to povezujem. Naprosto, iznosim svoje
zaključke.
Ali povlačite paralelelu Plenković –
Karamarko.
Tomislav Karamarko je podnio određenu ustavnu tužbu. Ne radi se
toliko o tome kakav će stav Ustavni sud zauzeti u njegovom
predmetu, koliko o činjenici da način rješavanja ovog slučaja
može utjecati na sve one postupke koji se ovog trena vode pred
Povjerenstvom protiv predsjednika Vlade i nekolicine njegovih
ministara.
Dobro, ali još nismo u čuli Ustavni sud u slučaju
Karamarka.
Nismo čuli. Međutim, ukoliko Ustavni sud, a postoji mogućnost da
će se to dogoditi, ako sruši temelje i pravni koncept na kojem je
donesena odluka o Tomislavu Karamarku, vrlo vjerojatno će to biti
ili može biti zadnji čavao u lijesu u kojem se već sada nalazi
sustavno provođenje antikorupcijskih politika.
Idemo se malo vratiti sada na kampanju. Na Europskim
izborima ste jako podbacili. Zašto mislite da sad možete
bolje?
Ne radi se o podbačaju na izborima. Nismo osvojili mandat.
Međutim, to su bili prvi izbori na kojima je jedna nova politička
opcija koja tek stasa stjecala svoja konkretna politička
iskustva. Jedan poraz nikako ne može biti razlog za
obeshrabrivanje i svi oni koji drže do svojih političkih
uvjerenja i ciljeva moraju naći snage da se za njih i bore.
Dobro, ali ostali ste bez tima. Gotovo vam se raspala
stranka. Tko je uz vas? S kim ćete ići u kampanju?
Iz stranke su izišli neki članovi Predsjedništva. Stranka mora
proći one formalnosti da obnovi svoj unutarnji ustroj. To će se
paralelno događati s ovom kampanjom.
Idete se boriti sa strankama koje imaju veliku
infrastrukturu. Imaju ogroman tim ljudi. Treba to i financirati.
Kako ćete se vi financijski izboriti u cijeloj to
priči?
Predsjednička kampanja, prije svega, počiva na samom
predsjedničkom kandidatu i na kvaliteti njegovih političkih ideja
i vizija, a sve ostalo su tehnička pitanja koja će se rješavati
putem. Pa i ta infrastruktura se može nadomjestiti. Međutim, mi
smo imali i primjere kandidata koji su imali izvrsnu i
infastrukturu i financijsku podršku, pa također nisu postigli
neki svoj cilj.
Miroslav Škoro je objavio svoju kandidaturu isto i
vidjeli smo natruhe njegovog programa. Što kažete na
to?
Pa upravo su sve one ideje koje niču na očaju naših građana, na
stanju apatije i na slomu svih društvenih vrijednosti koji možda
najbolje oslikava izjava našeg zagrebačkog gradonačelnika koji se
pohvalio s tim da je svatko tko u hrvatskoj politici nešto
vrijedi, najmanje tri mjeseca proveo u zatvoru, niču sva ona
rješenja koja zapravo traže koncentraciju ovlasti ili veće
ovlasti u jednoj osobi, nude brza i laka rješenja koja, zapravo,
ja ih tako doživljavam, znače manje demokracije i manje vladavine
prava. Dakle, Miroslav Škoro se zalaže za to da se ojačaju
ovlasti predsjednika države.
Što vi kažete?
Ja se zalažem za to da se odredbe Ustava poštuju u svojoj cjelini
i u svojim detaljima i da se one odredbe, koje nisu dovoljno
jasno riješene, koje su neprecizne, koje ostavljaju dvojbe i
tumačenja, a posebice u odnosu predsjednika države i predsjednika
Vlade da se kasnije definiraju i razrade.
Svojedobno ste ispijali kave sa Zoranom Milanovićem.
Pucate li vi sada na jednako biračko tijelo?
O Zoranu Milanoviću se može dosta toga pozitivnoga reći. Međutim,
smatram da on nije dobar predsjednički kandidat. On je, prije
svega, kandidat kontinuiteta i održavanja statusa quo u ovom
društvu. Baš zbog njegove prethodne političke karijere smatram da
se neće moći odlučnije zalagati za ukidanje ili dokidanje
stranačkog uhljebljivanja. Neće se moći založiti za progresivne
antikorupcijske politike.
Kako mislite da neće?
Zbog toga što i njegova politička opcija ima svoju povijest kako
se formirala i kako je provodila antikorupcijske politike. Da
samo navedem dva primjera iz područja sukoba interesa. Dakle,
zakon iz 2011. godine davao je znatno jače ovlasti Povjerenstvu
koje su ukinute povodom tužbe Josipa Leke koji je danas jedan od
sudaca Ustavnog suda. Na tu dužnost je došao iz klupe saborskog
zastupnika.