Vijesti / Politika
Politika
SDP MEĐIMURJA 'Predlažemo minimalnu plaću od 4 tisuće kuna za 40 satno radno vrijeme'
Ilustracija/Dino Stanin/PIXSELL

tematska sjednica međimurske županije

SDP MEĐIMURJA 'Predlažemo minimalnu plaću od 4 tisuće kuna za 40 satno radno vrijeme'

Savjet za gospodarstvo SDP-a Međimurske županije traži i smanjenje poreza i doprinosa te stimuliranje rasta plaća do prosječne plaće od 7500,00 kn za nerukovodeća radna mjesta

U četvrtak, 28. veljače 2019. godine u 10 sati u Velikoj vijećnici Međimurske županije bit će održana 11. Tematska sjednica Skupštine Međimurske županije. Na denvnom redu naći će se jedna točka Prijedlog zaključka za stvaranje pozitivnog i poticajnog okruženja za rad i poslovanje u Međimurju.

Vezano uz tematsku sjednicu, priopćenjem za javnost oglasio se Savjet za gospodarstvo SDP-a Međimurske županije. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

'Savjet za gospodarstvo SDP-a Međimurske županije ovom inicijativom uključuje se u rad tematske sjednice Odbora za gospodarski razvoj Međimurske županije, zbog teške situacije u gospodarstvu u državi, a time i u županiji.

Nakon krađe i uništavanja i poduzeća i radnika u protekla tri desetljeća, situacija u gospodarstvu se i dalje pogoršava, što rezultira osiromašivanjem i radne snage, ali i ostalog stanovništva, te njegovim odlaskom izvan hrvatskih granica. Uzrok tome je  neodgovornost svih uključenih strana na svim razinama u društvu: zakonodavstva, izvršne vlasti, sudbene vlasti, lokalne samouprave, obrazovnih institucija, gospodarstvenika, ali i samih radnika.

Statistički podaci vezani za gospodarstvo u našoj županiji ne idu u prilog ni gospodarstvenicima ni radnicima. Savjet za gospodarstvo SDP-a Međimurske županije, nadovezujući se na SDP-ov plan za povećanje plaća, predlaže nekoliko mjera za poboljšanje trenutne situacije za poduzimanje na državnoj razini, te nekoliko mjera za lokalnu razinu.

Predložene mjere za provođenje na državnoj razini:

- povećanje minimalne mjesečne neto plaće na 4000,00 kn za 40 satno tjedno radno vrijeme,
- povećanje osobnog odbitka na 5000,00 kn mjesečno,
- stimuliranje rasta plaća do prosječne plaće od 7500,00 kn za nerukovodeća radna mjesta,
- smanjenje stopa poreza i doprinosa,
- ukidanje parafiskalnih nameta,
- reforma mirovinskog sustava u smislu usklađivanja iznosa mirovina u odnosu na plaće sa zemljama Europske unije.

Obrazloženje:

Povećanje minimalne plaće nije samo socijalni zaštitni instrument, već i pomoć gospodarstvu u zadržavanju i osiguravanju potrebnih ljudskih resursa za rad, nego i za osiguranje osobne potrošnje proizvoda i usluga proizvedenih u Hrvatskoj. Povećanje osobnog odbitka rezultiralo bi degresivnim rastom plaća – relativno bi više rasle niže neto plaće i relativno manje rasle više plaće. Manjak sredstava u proračunu jedinica lokalne samouprave može se nadoknaditi cjelokupnim prihodima od poreza na dohodak. 

Osim što je potrebno povećati plaće onima slabijeg imovinskog statusa, potrebno je stvoriti preduvjete za rast plaća onima koji su pod najvećim emigracijskim izazovom: liječnicima, inženjerima, informatičarima ali i svim ostalim zvanjima. 
Prihodi države od parafiskalnih nameta trebali bi se preusmjeriti sa spašavanja propalih poduhvata interesnih skupina ili pojedinaca, na povećanje plaća radnicima , a time  do rasta potrošnje, što bi povećalo prihode državi. 

Podaci pokazuju da radnik nakon radnog vijeka za isti broj godina radnog staža u Hrvatskoj i uz približno jednaku mjesečnu plaću za rad u Hrvatskoj u odnosu na, primjerice susjednu Sloveniju, pri odlasku u mirovinu dobije upola manju mirovinu nego u Sloveniji. 

Predložene mjere za provođenje na razini Međimurske županije:

- usklađivanje upisnih kvota u srednjim školama i na Međimurskom veleučilištu u skladu s, na tržištu, nedostajućim radnicima,
- usklađivanje stipendija u skladu s, također, na tržištu, nedostajućim radnicima,
- uređivanje postupka ugovaranja stručne prakse između srednjih škola i gospodarskih subjekata,
- uvođenje obaveznog obrazovanje nastavnika iz područja novih tehnologija i njihove primjene u nastavi,
- opremanje informatičkih učionica u svim školama.

Obrazloženje:

Činjenica da mladi ljudi na posao dolaze s neodgovarajućim znanjima iz struke za koju su se obrazovali tijekom srednje škole, ukazuje na potrebu ulaganja u obrazovanje nastavnika kako bi  stekli suvremena znjanja iz predmeta koji predaju i dobili uvid u potrebe gospodarstva za znanjima i vještinama učenika koji završavaju školu za određeno zvanje. Međimurska županija bi svojim uključivanjem u organizaciju i financiranje, pa i putem sredstava iz fondova Europske unije, trebala dati doprinos u povezivanju gospodarskih subjekata i nastavnika, te u opremanje školskih radionica i učionica. 

Međimurske srednje škole i Međimursko veleučilište trebalo bi reformirati u smislu da proizvode radnike za potrebe tržišta radne snage, ne one radnike za koje imaju nastavnike.Pravila za dodjelu stipendija trebala bi biti takva da se stipendije dodjeljuju samo za deficitarna zanimanja, te razmotriti mogućnost dodatnog nagrađivanja učenika s najboljim uspjesima u obavljanju prakse. Na primjer za njihove prijedloge za određena poboljšanja, unapređenja i inovativnost na poslu na kojem su obavljali stručnu praksu.    

Prepoznate su određene nelogičnosti pri sklapanju ugovora između poslodavca i učenika za obavljanje stručne prakse, te se stoga predlaže  usklađivanje tog postupka u skladu s realnim situacijama. Zaključno, sve predložene mjere potrebno je početi provoditi odmah, a kao prioritet su sve mjere koje se odnose na obrazovanje, jer svijet se mijenja obrazovanjem, lokalno i globalno.'

 

 

Pročitajte i ovo
Najgledanija galerija
Izdvojeno
Vezani članci

Reci što misliš!