Vijesti / Otvoreno
Otvoreno
Pozitivne nuspojave iseljavanja: profitirat će ugostitelji, klubovi...
Ilustracija/Igor Kralj/PIXSELL

IVICA BETI

Pozitivne nuspojave iseljavanja: profitirat će ugostitelji, klubovi...

Vlada bi sad mogla pokrenuti kampanju 'Iseli i novce svojima doma podijeli'. Tako je, uostalom, i Međimurje postalo 'mala Švicarska'

Prošle godine emigriralo je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 47.352 ljudi, pet puta više nego 2007. Na iseljavanje se obično gleda samo kao na nešto negativno, no zašto ne istaknuti i dobre strane? Osim što će oni koji odu imati veće plaće i usavršavati strane jezike, a jezici su, znamo, najveće bogatstvo, tu i je niz drugih pozitivnih nuspojava.

Poznato je da su se neki dijelovi Hrvatske razvili i zahvaljujući slanju novca iz inozemstva. Član obitelji koji se žrtvovao i otišao na privremeni rad u Frankfurt, slao je novac onima koji su ostali – supruzi, roditeljima, braći. Ovi bi taj novac ulagali u gradnju što većih kuća. Ili su otvarali obrte. Tako je, uostalom, i Međimurje postalo “mala Švicarska”.

Na tom tragu, Vlada bi sad mogla pokrenuti kampanju “Iseli i novce svojima doma podijeli”, ili tako nešto. Nadalje, kad su gastarbajteri jedanput mjesečno doputovali kući, profitirali su i ugostitelji jer bi ovi častili sve živo, što krčma pije, vadeći marke i šilinge iz bankomat-džepa na košulji. Cijelo je selo bilo veselo! Nogometni klub dobio bi svako malo novi set dresova, kopački i lopti. A kad se gastarbajter sa svime vratio kući u zasluženu mirovinu, država ga kulturno oporezuje i time učvršćuje kosi mirovinski stup u krizi.

Idemo dalje. Na primjer, estrada. Pjevačima iz Hrvatske otvara se veći manevarski prostor za lukrativne gaže u inozemstvu. Kamo god netko naš ode, poželjet će domaću pjesmu. U diskotekama u Dublinu i Stuttgartu izmjenjivat će se Vatra, Mladen Grdović i Mia Dimšić, a Maja Šuput će morati odrađivati i po pet, šest svadbi na vikend. Zarađeni će novac potrošiti u Hrvatskoj, pa će oni koji su ostali u udarnim minutama Dnevnika slušati kako i dalje raste osobna potrošnja. Hvala, Majo! Na primjer, kultura.

Poznato je da naši ljudi više paze na prometnu kulturu kad su vani, nego kad se voze po doma. Strah od njemačkog policajca višestruko je veći od domaćeg. Svatko je vjerojatno čuo priču nekog kome je “Švabo odrapio 300 eura kazne”. Vožnja po njemačkim cestama najbolja je prevencija, a kad se jednom, za 10, 30 ili 50 godina s usađenim manirama vrate kući (a vratit će se jer će s njemačkim mirovinama ovdje moći živjeti kao kraljevi!), MUP će ponosno objaviti da je broj prometnih nesreća prepolovljen.

Na primjer, demokratski procesi. Porast broja iseljenika, pokazalo se, razvija demokraciju u Hrvatskoj. Dok broj stanovnika, a time i birača, u domovini pada, broj političkih stranaka raste. Prema podacima koje je objavilo Ministarstvo uprave, na kraju prošle godine evidentirana je 161 stranka. Tijekom prošle i ove godine registrirano je čak 25 novih, a posljednje među njima su Hrvatska stranka građanskog otpora, Zagorska stranka za Zagreb i Slobodarska stranka Hrvatske.

Istovremeno, broj birača u domovini u godinu dana smanjio se s 3.776.113 na 3.749.025. Postoji, dakle, niz prednosti koje donosi iseljavanje, i za one koji su otišli, i za one koji su ostali. Prvi imaju i bonus: ne moraju svaki dan gledati i slušati samodopadne face političara koji su ih i osudili na rad u inozemstvu.

Pročitajte i ovo
Najgledanija galerija
Izdvojeno

Reci što misliš!