Međimurje je iznjedrilo mnoge uspješne ličnosti, od kompozitora Josipa Štolcera-Slavenskog, Rudolfa Steinera, dr. Vinka Žganca pa sve do brojnih profesora, inženjera, znanstvenika, odvjetnika, liječnika, ekonomista, novinara, sportaša i umjetnika na koje Međimurci mogu biti ponosni. Kamo ih je životni put odnio nakon završetka srednje škole u Međimurju, čime se danas bave te kako vide svoju budućnost i profesionalni razvoj, otkrivat ćemo svakog tjedna
Mladen Tota (30) je profesor geografije i povijesti koji trenutno radi u Srednjoj školi Čakovec. Autor je priručnika “Pokusi u nastavi geografije”, suautor priručnika “Drugi svjetski rat”, dobitnik nagrade “Otisak srca” te osoba koja je neprestano u potrazi za novim profesionalnim izazovima.
Nakon završetka Gimnazije Josipa Slavenskog u Čakovcu, Mladen je upisao dvopredmetni studij geografije i povijesti na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, s time da je kolegije iz povijesti slušao na Filozofskom fakultetu. Upis tog studija bio mu je logičan slijed događaja nakon što je još u djetinjstvu zavolio geografiju.
– Još kao mali stalno sam listao atlase koje je koristio stariji brat i još su me onda zaintrigirale daleke zemlje i nepoznati krajevi. Gledao sam i brojne dokumentarce, a ljubav prema geografiji je samo rasla nakon brojnih zanimljivih predavanja mog učitelja prof. Veinovića.
Nakon sudjelovanja na Državnom natjecanju iz geografije u srednjoj školi i maturalne radnje iz geografije pod mentorstvom prof. Slunjskog, taj studij bio je prirodan izbor za mene – nadovezuje se Mladen.
S obzirom da je prema rezultatima prijemnog ispita bio peti na ljestvici, cijelo vrijeme studija primao je državnu stipendiju A kategorije za posebno nadarene studente. Osim toga, period studiranja Mladen je želio što bolje iskoristiti pa je bio član Kluba studenata geografije te aktivno sudjelovao u njegovom radu. Također je bio član EGEA-e (European Geography Association) koja okuplja studente geografije i mlade geografe iz cijele Europe, a u sklopu studentske razmjene dva tjedna proveo je na Odsjeku za geografiju i prostorne studije Sveučilišta u Beču.
Koliko je takav studentski angažman važan za budući nastavak karijere, Mladen je svjestan i danas pa zato svim sadašnjim i budućim studentima savjetuje da se tijekom studija što aktivnije uključe u rad studentskih udruga na svojim fakultetima gdje mogu steći bitna znanja, iskustva i poznanstva .
Studentske aktivnosti i posvećenost stjecanju što više znanja bili su ono što je i očekivao od studija, čijim je odabirom vrlo zadovoljan.
– Studij geografije kao interdisciplinarni studij objedinjuje znanja iz prirodnih i društvenih predmeta te na taj način možete dobiti detaljniji uvid u kompleksnost prostora u kojem živite ili koji proučavate. Studij vam daje znanstvene i praktične temelje, ali o vama kao pojedincu najviše ovisi čime ćete se baviti i kojoj grani znanosti ćete se najviše posvetiti. Osobno sam se za vrijeme studija najviše bavio ekonomskom geografijom, čitao sam literaturu o ekonomskim zbivanjima u svijetu s fokusom na procesima globalizacije pa sam se tako i u svom diplomskom radu bavio trendovima u autoindustriji i njezinoj prostornoj disperziji pod utjecajem globalizacije i gospodarske krize te sam diplomirao 2009. godine – govori Mladen.
Nakon stjecanja diplome vratio se u rodni kraj i zaposlio u školi. Tijekom proteklih sedam godina radio je u dvije osnovne i pet srednjih škola, a rad s djecom različite dobi opisuje kao neprocjenjivo iskustvo. Svojim učenicima nastoji približiti aktualna događanja i poučiti ih samostalnom radu te kritičkom razmišljanju.
– Od svojih učenika ne tražim da znaju koliko stanovnika ima Argentina ili koji je glavni grad Mongolije jer su to enciklopedijski podaci koji su im dostupni nakon dvije sekunde na zaslonima njihovih mobitela, nego ih nastojim zainteresirati aktualizacijom nastave. Ove školske godine smo dosta radili na uzrocima i posljedicama migracijskog vala s Bliskog Istoka, bavili se demografskim kretanjima u Hrvatskoj, a trenutno maturanti gimnazijalci analiziraju populacijsku politiku općina i gradova u kojima žive te ćemo, nakon što prikupe podatke, raspravljati o uzrocima i posljedicama prirodnog te prostornog kretanja stanovništva Međimurja te trendovima koji nas očekuju, a oni će onda biti sposobni sami izvesti zaključke te predložiti neke mjere koje se mogu poduzeti kako bi se promijenili demografski trendovi u Međimurju i u Hrvatskoj – kaže Mladen.
Vodeći se idejom približavanja gradiva učenicima, objavio je i priručnik “Pokusi u nastavi geografije”.
– Kako nismo baš u mogućnosti otići do vulkana, vidjeti proces metamorfoze ili sedimentacije, iskopati fosile ili vidjeti kako nastaju bore, došao sam na ideju da napravim nekoliko pokusa vezano za te procese. Imam informacije da se priručnik koristi i u susjednim zemljama, a posebno mi je drago da se provođenjem ovih pokusa potiče stvaralačko mišljenje, samostalno zaključivanje te primjena geografskih znanja te da na ovaj način učenici uče za život, a ne samo za ocjene i za roditelje.
Veliku pažnju pridaje i građanskom odgoju pa već treću godinu u Srednjoj školi Čakovec vodi fakultativnu nastavu i grupu Europsko građansko društvo, čiji je cilj da učenici postanu aktivni građani.
– Građanski odgoj kreće od obitelji, a škola je tu samo posrednik. No cilj mog angažmana je da mladi postanu aktivniji, da glasno iskažu svoje nezadovoljstvo ako vide da se nešto ne radi dobro ili ako vide mogućnost da se nešto unaprijedi i ono što je još važnije, ne da samo prigovaraju, nego da budu pokretači promjena i pokretači inicijativa. Mladi imaju pregršt ideja, samo im treba dati priliku – govori Mladen.
U skladu s time 2014. godine s učenicima je obilježio Dan Europe flash mobom u centru Čakovca, 2015. sudjelovao u organizaciji EU kviza u Scheierici koji je imao odličan odaziv i od strane učenika ostalih srednjih škola, a njegovi su se učenici sami odlučili javiti na neke natječaje poput Europa pred izazovima i Reci ne korupciji.
Kruna njegovog rada s učenicima i poticanja na volontiranje te građansku aktivnost bila je nagrada “Otisak srca”, koju je primio prošle godine.
– Osmislili smo projekt u kojem sami učenici daju besplatne instrukcije i pomažu svojim kolegama u našoj školi kojima je to potrebno. Za dio iznosa nagrade nabavit ćemo tlakomjere te uređaje i trakice za mjerenje šećera pa će učenici smjera medicinska sestra i fizioterapeutski tehničar na trgovima u Čakovcu i u još nekoliko međimurskih naselja provoditi akcije besplatnog mjerenja tlaka i šećera za stanovnike Međimurja, naravno, uz nadzor nastavnica struke – nadovezuje se Mladen.
Ipak, napominje da sav njegov uspjeh ne bi bio moguć bez podrške kolega i ravnatelja škola u kojima je radio, a posebno sadašnje ravnateljice Srednje škole Čakovec, Gordane Ramušćak. Uz to učenike smatra najzaslužnijima za sve uspjehe koje je s njima ostvario.
Motivaciju u svakome radnom danu, koji nerijetko traje od jutra do večeri, pronalazi upravo u svojim učenicima. Svojim im primjerom nastoji pokazati da svijet nije tako mračno mjesto kao što se to čini zbog trenutne ekonomske situacije, nastoji ih poticati na kritičko razmišljanje te u njih usaditi da razmišljaju kao građani globaliziranog svijeta, a ne samo kao Hrvati i Međimurci. Dakako, ima dana kada stvari ne izgledaju idilično, no tada se uvijek sjeti situacije koju je doživio u OŠ Donja Dubrava.
– Na svome prvom radnom mjestu proveo sam kratku anketu među učenicima petih razreda. Na pitanje što učenici najviše vole na mojim satima, dobio sam jedan odgovor koji ću zauvijek pamtiti: “Najviše volim što se učitelj uvijek smije kada uđe u razred.” Odmah mi je nekako lakše kada vidim da ovo što radim nekom može uljepšati ili promijeniti život.
Istim putem Mladen želi nastaviti i u budućnosti. Trenutno je zaokupljen materijalima vezanima za edukaciju o Europskoj uniji, a ove godine planira aplicirati za pohađanje seminara u New Yorku nakon što je stekao pozitivna iskustva na seminarima u Parizu gdje je i sam bio gostujući predavač te pratio predavanja u Izraelu i Bruxsellesu.
Uz to kao školski koordinator za projekt ERASMUS+ u suradnji sa strukovnim školama Međimurske županije radi na apliciranju za sredstva za usavršavanje učenika i nastavnika u Njemačkoj, Malti i Sloveniji u iznosu od gotovo 1 500 000kn od kojih će oko 200 000kn pripasti SŠ Čakovec te se ujedno i priprema za projekt za posebno nadarene učenike pod nazivom “Skitnje med Murom i Dravom”, odobren od strane MZOS-a u iznosu od 18 000kn u sklopu kojeg će se nabaviti oprema te obaviti terenska istraživanja na Muri i Dravi.
Osim toga, nada se i da će Hrvati početi više cijeniti svoje velikane poput dr. Rudolfa Steiner. Naime, rodna kuća Rudolfa Steinera u vlasništvu je Mladenove obitelji, a posjećuje je preko tisuću posjetitelja godišnje.
– Nadam se da će ideja o turističkoj valorizaciji i stvaranju brenda Rudolf Steiner te širenju biodinamičke proizvodnje zaživjeti više nego što je to do sada bio slučaj jer iz prve ruke mogu svjedočiti, kroz razgovore s brojim posjetiteljima, od Japana do Kanade, da je, nažalost, Rudolf Steiner još uvijek prepoznatljiviji izvan Hrvatske, nego u Međimurju gdje je rođen – završava Mladen.
