– Prirez nećemo uvoditi jer je snaga preloškog gospodarstva takva da nema potrebe dodatno opterećivati građane - kaže gradonačelnik Kolarek
Godišnje bi nam taj jedan posto prireza donosio oko 23.000 kuna.
Nije to neki novac, pa smo donijeli odluku da prirez ukinemo.
Ukinuli smo i porez za krčmare, kako zovemo porez na potrošnju
alkoholnih pića koji je prije 50 ili 60 godina uveden jer se
govorilo da krčmari puno zarađuju.
Nama je taj porez donosio svega 25.000 kuna godišnje. Nije to kao
na moru, gdje su veliki ugostiteljski objekti s velikim prihodima
– kaže Zvonimir Taradi, načelnik Općine Belica
koja se ove godine upisala na popis jedinica lokalne samouprave
koje ne naplaćuju prirez.
A takvih je, prema neslužbenim podacima, 243 – 27 gradova i 216
općina od ukupno 128 gradova i 428 općina u Hrvatskoj. Grad Sveta
Nedelja potkraj prošle godine je ukinuo prirez od šest posto jer
se proračun odlično punio, pa su odlučili rasteretiti građane
plaćanja sedam milijuna kuna.
Najveći prirez u Zagrebu
Grad Bjelovar ovih se dana odlučio na smanjenje prireza s 12 na
devet posto. Izračunali su da godišnje od prireza namaknu 10,5
milijuna kuna, a smanjenjem će ostati bez dva milijuna kuna, što
neće znatnije utjecati na gradski proračun, koji se dobro puni
zbog rasta gospodarstva.
Gradonačelnik Dario Hrebak najavio je da je cilj
do kraja mandata potpuno ukinuti prirez uveden 2001. Smanjenje
prireza prosječnom radniku donijet će mjesečno tri kune više u
novčaniku. Riječ je više o simboličnom potezu kojim se želi
odaslati poruka da Grad želi rasteretiti građane i gospodarstvo.
Bez prireza funkcionira Grad Prelog, koji ima rekordan proračun
od oko 70 milijuna kuna. – Prirez nećemo uvoditi jer je snaga
preloškog gospodarstva takva da nema potrebe dodatno opterećivati
građane. Do novca dolazimo preko EU fondova i projekata – kaže
gradonačelnik Ljubomir Kolarek. Prirez je porez
koji se plaća povrh poreza na dohodak i nije obvezan.
Osnovica mu je porez na dohodak, a visinu prireza određuju
samostalno općina ili grad. Do 2001. prirez su mogli uvesti samo
gradovi s više od 40.000 stanovnika, a od tada svi. Za gradove do
30.000 stanovnika maksimalna stopa je 12 posto, a za one s više
od 30.000 stanovnika 15 posto, uz iznimku Zagreba koji ako poželi
može i više, do čak 30 posto. Zagreb danas ima i najveći prirez,
18 posto. Većina ostalih gradova odlučila se za 15 i 12 posto,
dok općine imaju pravo ubirati do deset posto.
– Postoje velike razlike između gradova i općina za koje nema
pravila da prirez moraju uvesti. Postoje gradovi koji jako dobro
funkcioniraju i bez njega. Građani nisu u ravnopravnom položaju
jer neki plaćaju prirez, a neki ne. Oni ne vide učinak i ne znaju
je li taj posebni dio poreza iskorišten za neku važnu kapitalnu
investiciju. Može se potrošiti i na obične upravne troškove, nema
striktnu namjenu, i to jest problem – ističe ustavnopravni
stručnjak i zastupnik Mosta prof. dr. Robert
Podolnjak. Kao gradski vijećnik smatrao je da prirez
treba smanjiti ili čak ukinuti.
Na što se troši taj novac
– Treba vidjeti što s tom nejednakosti, i koliko bi gradovi i
općine izgubile ako bi se išlo u reformu, te na koji bi se način
to moglo nadomjestiti nekim drugim prihodima ili drugačije
regulirati zakonom – napominje Podolnjak.
