Vijesti / Grad Mursko Središće
Grad Mursko Središće
U Murskom Središću će obilježiti 57. obljetnicu rudarske nesreće u kojoj je život izgubilo 10 rudara
Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

JAMA 'MAJ 3'

U Murskom Središću će obilježiti 57. obljetnicu rudarske nesreće u kojoj je život izgubilo 10 rudara

U noći s 8. na 9. studeni 1961. godine u tamošnjoj jami 'Maj 3' došlo je do požara, u kojem je život izgubilo deset rudara. Tijekom uobičajenog posla u rudniku, radnici su osjetili dim, a ubrzo zatim i plamen. Zbog požara između 14. i 15. etaže život je izgubilo deset rudara, no neki od njih ipak su se puzeći uspjeli spasiti.

Nezapamćenu nesreću životom su platili: četrdesetsedmogodišnji „palilac mina“ Franjo Kodba iz Murskoga Središča (rodom iz Križovca), jamski vozači četrdesetogodišnji Mijo Sobočan iz Brezovca i tridesetpetogodišnji Ivan Novak iz Plešivice, pomoćni kopači četrdesetjednogodišnji Aleksa Čurin iz Zebanca (rođen u Peklenici) i tridesetdvogodišnji Martin Škrobar iz Grkaveščaka, te kopači tridesetsedmogodišnji Stjepan Kutnjak iz Žabnika, tridesetčetverogodišnji Ivan Perčić iz Lapšine, najstariji od njih pedesetogodišnji Stjepan Pintarić iz Šafarskoga, tridesetčetirigodišnji Josip Šafranić iz Jurovčaka i najmlađi među njima, tridesetogodišnji Ivan Vinko iz Grkaveščaka.

- Pozivamo vas da zajedno obilježimo 57. godišnjicu rudarske nesreće u jami „Maj 3“ u četvrtak, 8. studenog 2018. godine u 9 sati - poručuju iz Grada Murskog Središća. Prije početka okruglog stola koji započinje u 9 sati, Dražen Srpak, gradonačelnik Grada Mursko Središće sa suradnicima i Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu položit će cvijeće i zapaliti svijeće ispred spomen obilježja „Maj 3“.Uz okrugli stol: „Prisjećanje na prošlost – Međimurski ugljenokopi i zaštita na radu“

U natavku donosimo tekst koji potpisuje gradonačelnik Dražen Srpak.

'Zavod za unapređivanje zaštite na radu i Grad Mursko Središće 8. studenoga 2018. godine u gradu Mursko Središće organiziraju okrugli stol na temu „Prisjećanje na prošlost – Međimurski ugljenokopi i zaštita na radu“. Naime, Mursko Središće gospodarski se počelo razvijati zahvaljujući otkriću nafte 1856. godine u obližnjoj Peklenici i Selnici, izgradnji željezničke pruge Čakovec- Lendava 1889. godine i naftovoda Selnica - Mursko Središće 1901. godine te iskorištavanju ugljena poslije Prvoga svjetskoga rata u Peklenici i Murskom Središću.

Privatnom tvrtkom Kraljić i Majhen od 1946. godine pod nazivom Međimurski ugljenokopi upravljala je država. No, zbog niske cijene na svjetskom i domaćem tržištu, nafta i njezini derivati istiskivali su ugljen iz tržišne utrke pa je zadnji ugljenokop zatvoren 1972. godine.

Cijelo područje od Svetog Martina, preko Hlapičine pa sve do Miklavca bilo je bogato rudama. Danas se mogu vidjeti iskopine „halde“, nakupine zemlje na ravnim poljanama, a upravo su pokraj i oko tih iskopina danas cijeli labirinti podzemnih tunela iz kojih se u prošlom stoljeću vadio poznati smeđi ugljen.

Život rudara nije bio nimalo lagan, pogotovo ne za one koji su svoje dane provodili u nesnosnim vrućinama podzemnog svijeta, a sve s ciljem priskrbljivanja novca za svoju obitelj. Rudari su živjeli i radili u gotovo nehumanim i teškim uvjetima, a tijekom rada su bili izloženi iznimnim naporima da bi na kraju radnog dana pješke po nekoliko kilometara odlazili svojim kućama. Rad rudnika obilježila je najteža rudarska nesreća koja je u noći s 8. na 9. studenoga 1961. godine pogodila međimurski kraj. U jami „3. Maj“, između 14. i 15. etaže, buknuo je požar, poginulo je deset rudara, a tijelo jednog od njih ostalo je zauvijek zatrpano. Na pogrebu se okupilo gotovo 10.000 stanovnika.

Desetak godina kasnije državna kompanija Međimurski ugljenokopi koja je u najboljim danima imala i do 1.700 zaposlenih, zapečatila je 1972. godine i posljednje rudarsko okno. Od osnivanja do zatvaranja rudnika iskopano je 4.593.961 tona ugljena ili prosječno 157.626 tona godišnje. Kod spomen obilježja „Maj 3“ postavljena je spomen ploča poginulim rudarima 2009. godine, 48 godina nakon rudarske nesreće.

To područje je u najmanju ruku do onda bilo prepušteno zaboravu, ako ne i zataškano te nikoga nije bilo previše briga i nisu marili za isto. Tijekom svog postojanja rudnici su bili nositelji gospodarskog razvitka ne samo Murskog Središća, već i ovog dijela Međimurja. Praktički u gradu i okolici nema obitelji u kojoj barem jedan član nije bio rudar. Zbog toga je grad značajno i danas obilježen rudarskom prošlošću.

U spomenu na radno intenzivan period u rudnicima čuva Spomen dom rudarstva, jedini objekt iz razdoblja rudarstva. Služio je za čišćenje rovnog ugljena od zemlje i njegovo klasiranje. Stari separator prenamijenjen je u Spomen dom rudarstva koji je podijeljen na dvije cjeline: Rudarstvo i Stara međimurska hiža; koji je od 2. listopada ove godine u vlasništvu Grada Mursko Središće u kojem svi posjetitelji mogu saznati više o svakodnevnom životu rudara te poslu kojeg su obavljali, a na središnjem trgu postavljen je spomenik rudaru kojeg su mještani podigli u čast svim rudarima. Spomenik Rudar danas pokazuje da je nekad bilo rudarsko mjesto te da se razvilo i razraslo na rudarenju te na teškom i mukotrpnom poslu pod zemljom.

Na području grada djeluju i udruge Košarkaški klub „Rudar“, Nogometni klub „Rudar“ i Moto klub „Miners MC“ koji nose naziv u spomen na rudare i rudarstvo. Također, kako bi se što više turisti i ostali posjetitelji mogli prisjetiti povijesti rudarstva na području grada Mursko Središće uređeni je Rudarsko-murski put koji s 10 info tabli prikazuje povijest rudarstva i važnost rijeke Mure za prirodu.

Radi prisjećanja na navedenu prošlost u okviru okruglog stola „Prisjećanje na prošlost - Međimurski ugljenokopi i zaštita na radu“ želimo analizirati rad u ugljenokopima i razloge tragedije, ukazujući koliko je i u današnje vrijeme zaštita na radu važna i značajna.'

Pročitajte i ovo
Najgledanija galerija
Izdvojeno
Vezani članci

Reci što misliš!