Više od dva sata trajala je rasprava o revitalizaciji Perivoja Zrinskih. Najviše je primjedbi bilo na vizuru parka zamišljenoj revitalizacijom
Više od dva sata na jučerašnjoj javnoj tribini u čakovečkom
Domu sindikata raspravljalo se o revitalizaciji Perivoju
Zrinskih. S jedne strane bili su predstavnici Grada i struke, a s
druge pedesetak građana i ekoloških aktivista koji ni po
završetku ovog skupa nisu bili pretjerano zadovoljni dobivenim
obrazloženjima.
Čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač rekao je
da većina problema proizlazi iz toga što godinama ranije nije bio
održavan, niti se vodila adekvatna briga o drveću.
– Sve je kulminiralo 2005. godine kada je velika oluja
devastirala park, istaknuo je Kovač. Tada su započele rasprave o
revitalizacije koje su završile 2012. godine prihvaćanjem plana.
– Ova gradska uprava samo je naslijedila taj plan, jer su sve
odluke bile donesene i naša je obveza bila provoditi plan u
skladu sa zakonom. Pri tome nam je prioritet bila sigurnost
građana, zbog čega smo, u dogovoru sa strukom, uklonili stabla
koja predstavljaju potencijalnu opasnost uz
pješačko-biciklističke staze, kao i bolesno drveće. Već najesen
kreće sadnja novog drveća i biti će zasađeno više stabala nego ih
je srušeno. Za cijeli taj proces osigurali smo 80 posto potrebnih
sredstava u Fondu za zaštitu okoliša, a kroz europske fondove
tražit ćemo oko 300 tisuća eura za sadnju stabala visine 10-12
metara koja, praktički u jednom danu, mogu zamijeniti ona srušena
– rekao je.
Uz čakovečkog gradonačelnika plan revitalizacije građanima su
nastojali približiti i direktor Čakoma Ivica
Perhoč, Siniša Golub iz Javne ustanove
za zaštitu prirode Međimurska priroda, jedan od autora studije o
revitalizaciji Miljenko Županić sa Šumarskog
instituta Jastrebarsko, Miroslav Horvat iz
Hrvatskih šuma i Robert Sambolek iz tvrtke
Cedrus Forest. Svi oni potvrdili su da je revitalizacija u
potpunosti usklađena sa zakonskim propisima.
Takav stav, međutim, nije zadovoljio okupljene građane.
– To što se ovaj projekt provodi u skladu sa zakonom ne znači da
je ovakvo rješnje najbolje za naš park i naš grad, čulo se na
tribini. Postavljena su pitanja o tome zašto plan revitalizacije
nije bio na javnoj raspravi, posjeduje li Šumarski institut
Jastrebarsko licencu za rad na javnom dobru te nisu li
financijski planovi prenapuhani s obzirom na učinjeno i kojom će
se dinamikom novac trošiti.
Najviše je primjedbi, ipak, bilo na vizuru parka zamišljenoj
revitalizacijom.
– Park je postao proziran, a nekada je bio gust i prepun
sjenovitih mjesta i hlada, redom su ukazivali govornici iz redova
građana. Što je početno stanje od kojeg ste krenuli, pitali su i
kako bi park u konačnici trebao izgledati?
Čini se da je upravo to ključna točka svih prijepora. Neupitno je
da su svi procesi koji se u revitalizaciji parka provode
zakoniti, a čakovečkim gradskim ocima može se vjerovati na riječ
kad kažu da će se u konačnici više toga posaditi nego što je
srušeno.
Zato je temeljno pitanje hoće li park po završetku revitalizacije
biti nalik onome kakvog pamte stariji žitelji našeg grada ili će
biti znatno prorijeđen, s otvorenom vizurom prema Starom gradu,
čemu se građani, barem oni okupljeni jučer, protive. Već najesen
vidjet ćemo kojim će se smjerom revitalizacija nastaviti i hoće
li biti uvažene želje građana da park ostane oaza mira, s puno
više drveća i zelenila, mjesto gdje će se moći opustiti u dubokoj
hladovini i uživati u raznolikosti flore i faune.
Jučerašnja rečenica gradonačelnika Kovača da je provođenje plana
privremeno zastalo upravo zato da i građani na javnoj tribini
iznesu svoje mišljenje zvuči kao dobar početak, a bolja
komunikacija zasada suprotstavljenih strana preduvjet je rješenja
koje će zadovoljiti sve zainteresirane.