Vijesti / Gospodarstvo
Gospodarstvo
ZORAN ANDROČEC 'Bilo bi poželjno da Hrvatska ne čeka da joj se cijeli sjever isprazni'

OTVARANJE AUSTRIJSKOG TRŽIŠTA

ZORAN ANDROČEC 'Bilo bi poželjno da Hrvatska ne čeka da joj se cijeli sjever isprazni'

Zoran Andročec, direktor poslovnog udruženja INGRA-DET nedavno je javno komentirao stanje na tržištu rada EU

Gospodarsko-interesno udruženje INGRA-DET okuplja 40 velikih domaćih industrijskih tvrtki s ciljem provođenja investicijskih projekata i usluga u inozemstvu, dosad ponajviše u Njemačkoj.

Hrvatski radnici koje angažiraju odlaze na privremeni rad pa se nakon završetka projekta vraćaju kući, sa zarađenim novcem i novim iskustvom. O stanju na tržištu rada EU Poslovni.hr razgovarao je sa Zoranom Andročecom, direktorom ovog udruženja.

Koji su ciljevi INGRA-DET-a i u kojim sve sektorima djelujete?

To je najstarije i najveće hrvatsko poslovno udruženje, u kojem industrijska poduzeća dobrovoljno optimiraju svoje troškove objedinjavajući zajedničke funkcije, a istovremeno radi veličine dobivaju prednosti u nastupu na tržištu. Iako djelujemo unutar cijele EU, najveći fokus je na Njemačkoj, s velikim poslovima u brodogradnji (Tehnomont Brodogradilište Pula), industrijskim postrojenjima (Fuel Boss, SDMS, Inoxmont-VS, SDK), pametnim fasadama i instalacijama (Econ, Elting, Oprema-Pit). Od ukupnog građevinskog sektora gdje smo imali Tehniku i Viadukt, ostala je samo izvrsna Izgradnja iz Domašinca. Naših 2000 stručnih radnika, inženjera i poslovođa samo u Njemačkoj ostvari promet od 100 milijuna eura godišnje, bez materijala, na najsloženijim industrijskim zadacima. Radnicima ostaje osnovno hrvatsko socijalno osiguranje te u svakoj zemlji rada radimo skoro kao njihovo poduzeće, s istim radnim pravima i standardima, ali s većim neto plaćama nego kod naših poslodavaca. 

Kako će promjene u EU regulativi utjecati na dolazak hrvatskih radnika izaslanih u Njemačku?

Ako će trebati isključiti rizike istovremene primjene propisa više zemalja na radne odnose, naši pravnici kažu da bismo najlakše isključili neke potencijalno opasne elemente hrvatskog radnog prava te u svakoj zemlji rada imali samo njeno radno pravo, u onom opsegu koji je propisan za izaslane radnike.

Početkom srpnja 2020. Austrija se potpuno otvara za rad hrvatskih građana. Hoće li ta činjenica isprazniti od radna snage sjever Hrvatske? 

Bilo bi poželjno da Hrvatska ne čeka da joj se cijeli sjever isprazni, a još je poželjnije da se ukine štetna primjena propisa, kojima se i dosad tjeralo ljude da presele adresu u druge države. O tome treba razmišljati sad, a ne za pola godine. 

Iako otvaranje austrijskog tržišta možda zvuči savršeno i neki imaju dojam da će ih na granici dočekati med i mlijeko, to je zapravo kao 'blind date' na Tinderu. U reklami je sve savršeno, ali pitanje je kako će proći taj dejt? 

Primjerice, bude li Hrvatska inzistirala na naknadnom oporezivanju rada u Austriji, stanovništvo sjeverne Hrvatske će se jednostavno nakon 1. srpnja 2020. prijaviti s one strane granice, a njihove kuće postat će im vikendice... Kako se to nadovezuje na našu polustoljetnu krizu ruralnih područja, imat ćemo elementarnu ugrozu praznih graničnih područja. Kako naš socijalni, zdravstveni i školski sistemi, pa i pravni, ne mogu konkurirati pametnim i uređenim zemljama, odlazak u blisko i uređeno inozemstvo je neminovan za jedan broj ljudi koji nemaju imovinu, gospodarstva, obrte i pogone u samoj Hrvatskoj.

Kakvo rješenje nudite?

S austrijskim i hrvatskim fiskalnim i kontrolnim organima treba surađivati s jedne strane na jednakom tretmanu svih hrvatskih radnika, odnosno na oporezivanju od prvog dana rada na mjestu rada s regulacijom poreznog statusa. S druge strane bi trebalo jednostrano odustati od naknadnog oporezivanja dohotka, a kasnije i mirovina, u Hrvatskoj. Naš je prijedlog da se inozemni dohodak oporezuje po jedinstvenoj stopi od 15 posto, što odgovara prosječnim poreznim stopama u EU zemljama gdje radimo i plaćamo taj porez. Naknadno oporezivanje je bila kap koja je prelila čašu u argumentaciji radnika da se skupa sa svojim obiteljima odjave i isele iz Hrvatske. Pod pritiskom smo zemalja domaćina te samih radnika i njihovih obitelji da, osim što plaćamo porez u zemlji rada, platimo i puno socijalno osiguranje. Kao i u Njemačkoj, namjeravamo i u Austriji radnike organizirano predvoditi i uspostaviti poslovni sistem. Bilo da je to trgovačko društvo po austrijskom pravu u vlasništvu hrvatske tvrtke ili mješovito poslovno udruženje po EU pravu, bilo da su to naše nesamostalne podružnice, mi ćemo za naše radnike imati svoju firmu, gdje će moći biti zaposleni i osigurani u Austriji, tako da maksimalno koriste prednosti rada i socijalnog sustava u toj zemlji. Zašto ne bismo iskoristili povlastice i poticaje jedne bogate zemlje, ako nas se tamo poziva? Treba se nasloniti na bogate resurse i institucije Njemačke i Austrije, te na postojeće bogato financiranje kroz banke potonje. Borit ćemo se da u tim zemljama budemo podizvođači prve klase za važne industrije, te da i tamo otvorimo mogućnost rada s materijalom te prefabrikacije ovdje u Hrvatskoj i montaže tamo. 

Naši radnici se nadaju velikim njemačkim i austrijskim mirovinama? 

Hrvatski radnici nisu svjesni da će mirovine koje se tek sad počinju uplaćivati u Njemačkoj i Austriji biti minimalne i u rangu socijalne pomoći, koja će se onda još naknadno oporezivati u Hrvatskoj. Nažalost, prošlo je vrijeme velikih njemačkih mirovina, a neće biti ni velikih austrijskih mirovina. Kao poduzeća s izaslanim radnicima omogućili smo svima da se plaća u drugi i treći stup, kako bi se alimentirao neadekvatni prvi stup, naša legendarna 'penzija'. Ako imamo prosječnu plaću od 2000 eura u našem sustavu, a uz to još 250 do 500 eura se stavlja sa strane na konto radnika, imamo financijsku osnovu za socijalnu budućnost naših radnika, čak i ako sasvim zakaže hrvatski mirovinski sustav. Ostaju strukturni i biološki problemi radne snage. Zasad niti jedna zemlja istočne Europe, osim Mađarske, nije napravila povoljni model za ostanak radne snage, niti je iznijela model privlačenja poželjne tuđe radne snage. 

Ostatak intervjua možete pročitati na Poslovnom dnevniku.

 

Pročitajte i ovo
Najgledanija galerija
Izdvojeno
Category: 5933

Reci što misliš!