PRESUDA VRHOVNOG SUDA

ODVJETNICE O ‘SLUČAJU ŠVICARAC’ U svjetlu odluke Vrhovnog suda – je li dobiven rat ili samo bitka?

Što konkretno znači ova presuda za dužnike?

U utorak smo objavili odluku Vrhovnog suda kojom je odbijena
revizija banaka u kolektivnoj tužbi potrošača “Udruge franak” u
postupku ocjene dopuštenosti ugovaranja kredita koji su vezani za
valutnu klauzulu u švicarskim francima.

Za kratki komentar tada smo se obratili varaždinskom odvjetničkom
uredu Pikija i Mošmondor iz kojeg su nam pojasnili da je u
presudi izražen pravni zaključak kako su tužene banke u određeno
navedenim razdobljima povrijedile kolektivne interese i prava
potrošača korisnika kredita ugovaranjem valute uz koju je vezana
glavnica švicarski franak (valutna klauzula), a da se o tome nije
pojedinačno pregovaralo.

Budući da je ovakva presuda izazvala veliki interes javnosti,
posebice korisnika navedenih kredita kojima su potrebne
detaljnije informacije da bi odlučili hoće li pokrenuti postupak,
ponovno smo se obratili odvjetničkom timu radi opširnijeg osvrta
na značaj ove presude za dužnike, kako one koji su već otplatili
svoje švicarce, tako i one koji su još uvijek u kreditnom odnosu.

Presuda se tumači različito: banke je smatraju
nezakonitom i najavljuju ustavnu tužbu, udruga Franak smatra da
je stvar konačna te poručuju dužnicima da ne žure sa tužbama dok
se “ne zbiju redovi za privatne bitke”. Što konkretno znači ova
presuda za dužnike?

– Kako smo već kratko objasnili, presuda definitivno otvara vrata
za sudsko obeštećenje svih potrošača koji su ugovorili kredite u
valuti CHF u kojima se potrošači mogu u posebnim parnicama
pozivati na prihvaćene zahtjeve Udruge u ovom postupku.

Vrhovni sud ovdje je odlučio po tužbi za zaštitu kolektivnih
interesa u kojoj je traženo da se utvrdi kako je ugovaranjem
kredita u švicarcima povrijeđen pravni interes potrošača iz
razloga što im ugovorne odredbe nisu bile razumljive kao i da im
nije na valjan način pojašnjeno na koji način i u kojem dosegu
mogu ići posljedice takvog ugovaranja, a da su s druge strane
banke, svjesne tog rizika propustile o njemu informirati klijente
odnosno potrošače, rekla je Ines Mošmondor iz spomenutog
odvjetničkog ureda.

Hoće li korisnici ovakvih kredita masovno tužiti banke,
ohrabreni spomenutom presudom Vrhovnog suda?

– To naravno ne znamo, no ako se rukovodimo najavama koje u
medijima možemo iščitati kroz objave udruge Franak, sigurno je da
će određenog broja utuženja sigurno doći što je logično ako
uzmemo u obzir broj tužbi koje su već podnijete radi promjenjive
kamatne stope, dodala je Mošmondor.

Znači li ova presuda sigurnost za buduće tužitelje –
korisnike kredita u švicarcima?

– Odluka Vrhovnog suda ne znači da će automatski sve eventualne
pojedinačne tužbe biti usvojene, no za očekivati je da će
uvažavajući pravno shvaćanje Vrhovnog suda, postupajući po
pojedinačnim tužbama sudovi voditi računa o jedinstvenoj primjeni
prava i jednakost svih pred zakonom.

Znamo već da u povodu tužbi radi promjenjivih kamatnih stopa
sudovi za sada zauzimaju različita pravna stajališta. Ne ulazeći
u ocjenu postupaka u tijeku, razumljivo je da je svaki slučaj
individualni pa mu tako treba i pristupiti. Ova presuda međutim
daje jasan odgovor na temeljno pitanje jesu li banke tipski
ugovarajući valutnu klauzulu u švicarcima bez mogućnosti
pregovaranja postupale nepošteno koristeći informacije i saznanja
s pozicije trgovca, u odnosu na neinformirane potrošače, istakla
je odvjetnica Irena Pikija.

Među korisnicima kredita u švicarcima ima i onih iz
redova bankarskog miljea, jesu li i oni nezaštićeni
potrošači?

– Odgovoru na ovo pitanje trebalo bi pristupiti vrlo oprezno.
Nisu svi zaposlenici kreditne institucije u istoj poziciji u
smislu ovladavanja pojmom kreditnog rizika, uvjetima o kojima
ovisi jačanje/slabljenje valute te posljedica koje iz tih
kretanja mogu proizaći. Vrhovni sud u prethodnoj svojoj
odluci jasno je ukazao na potrebu pojedinačnog pristupa, što je
uostalom jedino logično i primjenjivo u jednom uređenom pravnom
uređenju, kaže Pikija.

Što je sa potrošačima koji su izvršili konverziju svojih
kredita?

– Sam Vrhovni sud je u jednoj od svojih revizijskoj odluka
riješio to pitanje. Zauzet je stav da unatoč konverziji korisnici
kredita imaju pravni interes tvrditi da je ugovorena odredba
ništetna i kako bi na temelju toga ostvarili eventualna prava za
koja smatraju da im pripadaju. Jasno da se Vrhovni sud nije bavio
načinom eventualnog obračuna pa ta pitanja ostaju za riješiti u
pojedinačnim postupcima, najavila je daljnji tijek događanja
Mošmondor.

Zaključno smo ustvrdili da dokle god postoje pravna sredstva
kojima se donesene odluke mogu pobijati, veći je i rizik i
neizvjesnost. No, pravomoćna odluka po ovom pitanju je već
donesena, a ova je odluka samo osnažila važnost presude i
argumente Visokog trgovačkog suda. Naravno, sve te dvojbe
bit će predmetom svakog pojedinačnog postupka, međutim u
svakom trenu pojedinog postupka postoji otvorena opcija prekinuti
dvojbu i postupak okončati nagodbom banaka i
potrošača.  

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije