Vijesti / Gospodarstvo
Gospodarstvo
VEČER EKONOMIJE U ČAKOVCU 'Uvođenje eura Hrvatskoj će donijeti više koristi nego troškova'
Miljenko Ovčar

ZANIMLJIVA I POTICAJNA RASPRAVA

VEČER EKONOMIJE U ČAKOVCU 'Uvođenje eura Hrvatskoj će donijeti više koristi nego troškova'

Raspravljali su ekonomist Velimir Šonje, sveučilišni profesor Ivo Bićanić, župan Matija Posavec i poduzetnik Franjo Sobočan, a uključio se i veliki broj posjetitelja

Poslovna udruga Proaktivci jučer je u čakovečkoj dvorani Scheier organizirala Večer ekonomije. Tom prigodom promovirane su knjige „Euro u Hrvatskoj – za i protiv“ mr. sc. Velimira Šonje i „Makroekonomika1“ dr. sc. Ive Bićanića i Milana Deskara-Škrbića.

O tim temama te stanju u hrvatskom gospodarstvu, osim ekonomista Šonje i sveučilišnog profesora Bićanića, kao panelisti su raspravljali i međimurski župan Matija Posavec te poduzetnik i vlasnik tvrtke Sobočan interijeri iz Murskog Središća Franjo Sobočan.

Govoreći o uvođenju eura, Velimir Šonje rekao je kako se to u Hrvatskoj neće dogoditi prije 2023. godine, dok je realan rok godinu dana kasnije. Nakon što ovog ljeta Vlada podnošenjem aplikacije pokrene taj postupak, očekuje nas i dvogodišnji prijelazni period kroz Europski tečajni mehanizam. Šonje smatra da će uvođenje eura donijeti više koristi nego troškova, što potvrđuju i primjeri država poput Slovenije, Slovačke, Cipra, Malte i baltičkih zemalja koje su već prošle kroz taj proces.

Budući da se tečaj kune u odnosu prema euru i sada vrlo malo mijenja, Šonje očekuje da će se otprilike na toj razini primjenjivati i za konverziju, a uvjeren je da zbog uvođenja eura neće rasti kamate, već očekuje daljnji pritisak na njihovo smanjivanje. Euroskepticizam dijela hrvatskih građana Šonje pojašnjava političkim i svjetonazorskim djelovanjem pojedinih političkih stranaka koje očekuju da će im to donijeti bolji rejting kod birača. Čak i u slučaju da u perspektivi dođe do raspada Europske unije Šonje kaže da će monetarne unije i dalje postojati te će barem 10-15 zemalja uvijek imati interes za takvim povezivanjem.

U osvrtnu na makroekonomsku situaciju u našoj zemlji Ivo Bičanić naglasio je da Hrvatska ima potencijal za godišnji rast BDP-a na razini od 4,5 do 5 posto, ali ga ne ostvaruje zbog sporosti države u donošenju odluka i niza instuticionalnih prepreka za razvoj gospodarstva. Na glomaznost i neefikasnost javnog sektora ukazao je i Franjo Sobočan rekavši kako i ukupna klima u zemlji nije poticajna za poduzetnike.

Unatoč tome i činjenici da je Hrvatska po poduzetnosti i idejama ispod prosjeka EU, Sobočan navodi da kod nas postoji i čitav niz pozitivnih primjera koje bi mladi trebali slijediti, navevši kako je i njegova tvrtka u posljednje četiri godine ostvarila rast prihoda od 111 posto. Istaknuvši kako se Međimurska županija prednjači u stvaranju uvjeta za pozitivno gospodarsko poslovanje, međimurski župan Matija Posavec rekao je da se kao država presporo mijenjamo.

Potkrijepio je to nizom brojki i podataka, između ostalog i onim da je Hrvatska po regulatornom opterećenju gospodarstva među vodećima, da se čak 12% BDP-a troši na javnu upravu, a državna potrošnja u proračunu čini čak 48%, dok je, primjerice, na Novom Zelandu to samo 17%.

- Zbog toga govorimo o gospodarskom čudu u Rumunjskoj, Estoniji i Litivi, iako sam uvjeren, naglasio je Posavec, da smo barem jednako pametni i sposobni poput njih. Založio se za jača ulaganja u obrazovanje, inovacije i digitalizaciju te veće korištenje sredstava iz EU fondova, po čemu je Međimurje među vodećima.

Rasprava je bila zanimljiva i poticajna, a u nju se uključio i veliki broj posjetitelja. Bez odgovora je, međutim, ostalo pitanje, zašto se poznati i uspješni ekonomski modeli ne primjenjuju i kod nas te zbog čega ekonomisti koji djeluju ili surađuju s hrvatskim Vladama nemaju jači utjecaj na određivanje ekonomskog smjera naše zemlje.

Proaktivcima pohvale na uspješno organiziranom skupu, kao i namjeri da okupljaju i surađuju s mladim i obrazovanim ljudima otvarajući im prostor za prezentaciju vlastitih ideja.

Pročitajte i ovo
Najgledanija galerija
Izdvojeno

Reci što misliš!