Prosinačka potrošnja bila je milijardu kuna veća nego 2017. godine
Prosinačka potrošnja u 2018. dosegla je rekordnih 14,85 milijardi
kuna, što je rast od 7,7% u odnosu na isto razdoblje u 2017. kada
su građani trgovcima “ostavili” 13,79 milijardi kuna, podaci su
Porezne uprave. U 31 dan kroz fiskalne je blagajne prošlo 179,9
milijuna računa u odnosu na 179,2 milijuna godinu prije, a
najudarniji dani za šoping bili su od 19. do 24. kad je
protrgovano robe u vrijednosti od 3,6 milijardi te od 27. do 31.
prosinca 2,5 milijardi kuna. U petak 21. prosinca ostvaren je
prosinački rekord od čak 706,4 milijuna kuna, dok je potrošnja od
519,4 milijuna kuna na Staru godinu, koja je pala u ponedjeljak,
bila čak 84% veća nego godinu prije na nedjeljno
Silvestrovo.
– Rast prosinačke potrošnje od više od milijardu kuna u skladu je
s procjenama HGK. Rasterećenje plaća i njihov rast poreznim
reformama djelovali su na optimizam građana pa tako i na
potrošnju. Imali smo i dobru turističku sezonu, što također ide u
prilog ovogodišnjem rekordnom prosincu – istaknula je direktorica
Sektora za trgovinu HGK Tomislava
Ravlić.
Doprinos potrošnji dalo je i povećanje neoporeziva dijela za
božićnice i regres, budući da je sve više poslodavaca odlučilo
radnicima isplatiti dodatnu plaću, veće božićnice ili bonuse.
Nastavi li se trenutačna dinamika realnoga rasta maloprodajnog
prometa, iduće bi se godine mogla dostići i razina prije krizne
2008., a 2020. i prestići, objašnjavaju u HGK te dodaju da se
procjena temelji na rastu prometa u trgovini na malo, koji
kontinuirano raste od 2014., a u prvih je deset mjeseci ove
godine veći 4,2% u odnosu na isto razdoblje 2017.
Prema rezultatima prošlogodišnjeg istraživanja HGK, najveći broj
ispitanika potrošio je između 100 i 500 kuna na blagdanske darove
(39%), potom između 500 i 1000 kuna (31%). Gornju granicu od 1000
kuna premašilo je tek 9% građana, dok je manje od 100 kuna ili
ništa potrošilo 21% ispitanika. Gotovo 40% ispitanika ovih
blagdana ispod bora ostavilo je igračke, a kupovala se i
kozmetika (37%), zatim obuća i odjeća (36%) te delikatesni
prehrambeni proizvodi (25%).