Vijesti / Gospodarstvo
Gospodarstvo
KOMUNALNA NAKNADA Ovaj 'prikriveni porez' raste širom Hrvatske. U Osijeku se tome protivi HDZ, a u Varaždinu HDZ podržava
Ilustracija/Marko Jurinec/Pixsell

POSKUPLJENJA

KOMUNALNA NAKNADA Ovaj 'prikriveni porez' raste širom Hrvatske. U Osijeku se tome protivi HDZ, a u Varaždinu HDZ podržava

Od 1. siječnja pozivajući se na novi Zakon o komunalnom gospodarstvu, lokalna vlast ‘počastit’ će vlasnike i korisnike stanova i poslovnih prostora stotinjak kuna većim godišnjim računima

Osijek, Karlovac, Varaždin, Koprivnica, Prelog, Mursko Središće... To su samo neki od gradova i općina u kojima od 1. siječnja 2019. poskupljuje komunalna naknada, i to od desetak do 30 posto.

Pravdajući se da se vrijednost boda za obračun nije mijenjala godinama, a ulaganja u komunalnu infrastrukturu poput javnih površina i rasvjete iz godine u godinu rastu, gradska vijeća ovih su dana izglasala povećanje vrijednosti boda za obračun te naknade koju plaćaju vlasnici ili korisnici stambenog, poslovnog, garažnog i građevinskog prostora.

‘To je prikriveni porez’

U Osijeku je koeficijent povećan s 58 na 70 lipa po četvornome metru, što za prosječni stan od 60 kvadrata u središtu grada znači sedamdesetak kuna godišnje više nego dosad. U osječkom HDZ-u negoduju jer smatraju da se naknada povećava u vrijeme kad se Vlada trudi porezno rasteretiti građane i gospodarstvo.

Šef osječkog HDZ-a Ivan Radić ocijenio je da se čak radi o “prikrivenom porezu” jer će građani morati platiti dodatnih 18 milijuna kuna, a poskupljenje će destimulirati i poduzetnike koji će odustajati od novih investicija u gradu. Gradonačelnik Ivan Vrkić vijećnicima je obrazložio da se vrijednost boda nije mijenjala od 2001. godine, a troškovi održavanja novoizgrađenih javnih prometnih površina poput pješačkih nathodnika, trgova, kružnih tokova, parkova, biciklističkih staza, javne rasvjete i drugog znatno su porasli.

U Varaždinu, gdje naknada raste za 25 posto, oporbeni SDP upozorava da novca u proračunu ima pa nema potrebe građane opteretiti s više od osam milijuna kuna. – Sve što će se sad povećati ekipa koja je bila na vlasti trošila je na odvjetnike, svoje plaće, uhljebe... Imam hrabrosti podići naknadu ne zato što želim nekoga opteretiti, nego zašto što želimo graditi grad. Svako ulaganje u infrastrukturu za građane je najisplativije i nosi multiplikativne uštede – poručio im je gradonačelnik Ivan Čehok.

Predsjednik Gradskog vijeća Damir Habijan (HDZ) napominje da se radi o šest kuna po četvornome metru godišnje, a i s tim povećanjem komunalna naknada u Varaždinu je, veli, među najnižima u Hrvatskoj.

U Udruzi gradova kažu da je komunalna naknada strogo namjenski prihod koji služi građenju i održavanju komunalne infrastrukture, a vrijednost boda za obračun mijenja se u prosjeku jednom u deset godina. Prema novom Zakonu o komunalnom gospodarstvu, polazišnu osnovu za određivanje vrijednosti boda čini procjena troškova održavanja komunalne infrastrukture.

‘Opravdana odluka’

– U proteklih deset godina izgrađena je značajna nova infrastruktura poput nerazvrstanih cesta, vodoopskrbe i odvodnje, pročistača i javne rasvjete, dio infrastrukture prebačen je na teret lokalnih jedinica, opseg infrastrukture proširen je novim zakonom, a uz sve to eksponencijalno rastu ulaganja u infrastrukturu kroz EU fondove koje treba sufinancirati i pretfinancirati. Kako niz godina vrijednost boda nije mijenjana, da je povećan opseg infrastrukture, da su se tržišne cijene građevinskih radova povećale i da zakon nalaže da se vrijednost boda uskladi s troškovima održavanja infrastrukture, smatramo da je promjena vrijednosti boda opravdana – kaže Dario Runtić iz Udruge gradova.

Hrvatska udruga poslodavaca, međutim, ne misli tako.

– S obzirom na vrlo nisku razinu konkurentnosti i zabrinjavajućeg zaostajanja Hrvatske za većinom zemalja EU, odgovornost jedinica lokalne samouprave je stvoriti maksimalno poticajne i održive uvjete života i poslovanja, koje pozitivno utječu na smanjenje iseljavanja, koje je sada već kritično. Najavljeno podizanje komunalne naknade stoga držimo suprotnim interesima društva i gospodarstva, a osobito je zabrinjavajuća puna autonomija jedinica lokalne uprave i samouprave pri podizanju troškova života i poslovanja jer ne postoji zakonsko ograničenje visine komunalne naknade - kažu u HUP-u.

Pročitajte i ovo
Najgledanija galerija
Izdvojeno
Vezani članci

Reci što misliš!