Minimalnu plaću trenutačno prima 37.000 hrvatskih građana
Uvodni dio sjednice Vlade protekao je uobičajeno –
premijerovom rekapitulacijom aktualnih događanja.
Andrej Plenković govorio je o proračunu,
BDP-u, sporazumu oko sprečavanja nasilja nad ženama i
nasilja u obitelj, o Zakonu o
udomiteljstvu…
– Mislim da smo prijedlogom proračuna poslali nekoliko važnih
poruka. Nakon dugo vremena imamo suficit u proračunu.
Vidjeli ste da je gospodarstvo poraslo za 2,8 posto. To je više
od očekivanja i to je dobar signal. Naš prijedlog proračuna za
2019. prati cilj fiskalne konsolidacije, temelji se na zdravim
temeljima, a unatoč protestiranim jamstvima za Uljanik nastojat
ćemo na kraju godine opet ostvariti određeni suficit – kazao je
Plenković i dodao da je rasprava o Zakonu o
udomiteljstvu bila ideologizirana, no da su pronašli novi,
kvalitetni okvir za udomiteljstvo.
Premijer je kazao i kako je dobro što se Brexit dogodio
sporazumno te naglasio kako su ministri
Marić i Pavić ostvarili dobre
rezultate u pregovorima sa sindikatima javnih službi. Najavio je
i kako će idući tjedan biti dvije sjednice Vlade, u srijedu
u Zagrebu, a u četvrtak u Karlovcu.
Potom je napomenuo kako su tijekom mandata plaće povećane 11,5
posto u javnom i državnom sektoru.
– Minimalna plaća će se s 2751 kune neto povećati na
3000 kuna, što je povećanje od 248 kuna. A to znači da će
2019. plaće porasti devet posto u odnosu na 2018. godinu.
Bruto iznos je veći i sada iznosi 3750 kuna. Najveće je to
povećanje minimalne plaće od 2008. – kazao je Plenković i
dodao:
– Prema Eurostatu iz srpnja minimalna plaća u Hrvatskoj bila je
veća nego u Bugarskoj, Litvi, Rumunjskoj, Latviji
i Mađarskoj. A nakon ovog povećanja bit će veća nego u
Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Estoniji. Minimalnu plaću
trenutačno prima 37.000 hrvatskih građana.
Dodajmo kako je najavljujući u četvrtak donošenje uredbe o
minimalnoj plaći premijer izjavio sljedeće: – To će biti jedna
bitna poruka za što dostojanstveniji život i onih koji imaju
najmanje plaće u Hrvatskoj, uz odgovarajuće kompenzacijske mjere
poslodavcima. Ministar Pavić nadovezao se na odluku o
povećanju minimalne plaće.
– Ovaj prijedlog dodatni je iskorak i time doprinosimo ostanku
ljudi u Hrvatskoj, rekao je. Plenković i Pavić potom su
govorili o mirovinskoj reformi.
– Manje od jedne petine ljudi radilo je puni radni staž.
Naglašavam kako smo demografskom mjerom svim majkama
dodali šest mjeseci staža za svako rođeno i usvojeno dijete,
čime se njihove mirovine u prosjeku povećavaju za otprilike 2
posto – kazao je premijer i dodao kako su mirovinskim
fondovima sada omogućena ulaganja u start up-ove.
Ministar Pavić kazao je kako je cilj osiguravanje većih mirovina
te da su poslušali saborske klubove pa su ublažiti
penalizaciju prijevremene mirovine sa 0,34 na 0,3% po mjesecu.
– To znači da će umjesto sadašnjih 20,4% umanjenje će biti 18% za
pet godina prijevremenog odlaska u mirovinu. Isto
tako majke će morati imati uvjete za mirovine, ali tih
dodatnih šest mjeseci imat će utjecaja na visinu mirovine
– kazao je Pavić i dodao kako se za 1,3 milijarde kuna
smanjuju naknade mirovinskim fondovima.
– Taj novac ostat će na računima građana. Sadašnjim
umirovljenicima omogućujemo veće mirovine. Korisnici
najnižih mirovina mogu očekivati povećanje od 6 posto. Isto tako
umirovljenicima omogućujemo da rade na pola radnog vremena.
Odgovorili smo na sva tri izazova mirovinske reforme, a to su
veće mirovine, održivost javnih financija i ispravljamo nepravde
između različitih generacija umirovljenika –zaključio je
Pavić.