Vijesti / Gospodarstvo
Gospodarstvo
10 tisuća radnih mjesta čeka strance u Hrvatskoj: Međimurske tvrtke ih privlače na razne načine
Damir Spehar/PIXSELL

nedostaje radne snage

10 tisuća radnih mjesta čeka strance u Hrvatskoj: Međimurske tvrtke ih privlače na razne načine

Hrvatskoj nedostaje više od deset tisuća radnika. Kvote za strane se povećavaju, a pokušavaju ih privući i neke međimurske tvrtke

Da svi strani radnici za kojima Hrvatska vapi popune sva za njih osigurana radna mjesta i dosele se ovamo, niknuo bi novi grad velik gotovo kao Gospić. No, po svemu sudeći, to se neće dogoditi. Iako Vlada zbog potreba tržišta, ali i odljeva stanovništva neprestano povećava kvote za strance, oni ne dolaze u očekivanom i potrebnom broju. Jedina tržišta rada iz kojih Hrvatska donekle uspijeva dovući radnu snagu su Bosna i Hercegovina, Srbija i Makedonija, odakle i dolazi najviše stranaca. 

Tko će voditi meditaciju?

Prema najnovijim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, strane državljane u Hrvatskoj čekaju još 10.133 radna mjesta. Kod nas ne žele raditi ni ljudi s visokom spremom ni oni nižeg stupnja obrazovanja. Za rad na ribarskim plovilima traži se 540 stranaca, a javio se samo jedan, kao i jedan obućar, a manjka ih 61. Nema interesa ni među softverskim i sistemskim inženjerima gdje se od traženih 150 javilo desetak stručnjaka. Pilot se nije javio ni jedan, a traži ih se 20. Deficit je i u kulturi. Iako ih se traži samo troje, godinama se ne javlja ni jedan operni pjevač. A samo jedan baletan – od dvanaest koliko ih nedostaje – trenutačno pregovara o poslu u Hrvatskoj. 

O nedostatku radne snage svakodnevno svjedoče poslodavci, pogotovo u građevinskom sektoru. 

Osim standardne potrebe za liječnicima i stomatolozima, kuharima, mesarima, vozačima, pastirima... u kvotama za strance predviđena su i radna mjesta za stručnjake za poduku tzv. mindfulness meditacije, operatora industrijskog liofilizatora za voće tipa EFD, rukovoditelje šumskih žičara, radnika u akvakulturi, specijalista za sashimi tržište, instruktore pasa vodiča... za koje se nije javio baš nitko. 

Iako se sve vrijeme ističe kronični nedostatak radnika u građevini (kvota za strance iznosi 11.755) i turizmu (kvota je 8930), u njima se ipak solidno popunjavaju radna mjesta, za razliku od prehrambenog sektora u kojem je najmanje iskorištenih radnih dozvola. Traži se čak pet stotina stranaca za preradu ribe, nedostaju slastičari, pekari, vozači dostavnih vozila. Od 1278 radnika koliko ih traži prehrambena industrija slobodno je ostalo još 919 mjesta. 

I u ovogodišnjem istraživanju Hrvatske gospodarske komore o preprekama za poslovanje nedostatak radne snage apostrofiran je kao jedan od problema. Vlada je u nekoliko navrata ove godine povećavala kvote za nova zapošljavanja stranaca pa je od početnog broja odobrenih kvota za zapošljavanje 21.210 stranaca ta brojka, po podacima MUP-a, sada narasla na 29.769.

Na nju je upozorio i Saša Novaković iz tvrtke Eko-Međimurje iz Šenkovca, koji je ponudio posao radnicima Uljanika. Kako je rekao za Večernji, godinama se pokušava privući radnike raznim mjerama, od bonusa dobrodošlice i 13. plaće do stipendija. I drugi poslodavci iz Međimurja, odakle je mnogo ljudi otišlo u zapadne zemlje, posebice u Njemačku, kojoj stalno trebaju radnici svih struka, od zanatlija i medicinara do industrijskih radnika i brojnih stručnjaka, pokušavaju ih privući oglasima, veleplakatima...

Nude stan i hranu

Vlasnik tvrtke Tehnix Đuro Horvat radnicima s blokiranim računima obećao je podijeliti pozajmice, koje će vratiti kad se financijski oporave. 

Radnike u Hrvatskoj istodobno aktivno mame strani poslodavci. Godinama, a posebice nakon ulaska Hrvatske u EU, redovito dolaze strane kompanije za regrutiranje zaposlenika iz raznih branši – od zdravstva do građevine. No problem i neravnotežu na tržištu rada dodatno su poremetili i regruteri koji u posljednje vrijeme obilaze i BiH i Srbiju, što je susjedni bazen iz kojeg Hrvatska crpi najviše stranih radnika.

Ipak, određeni broj njih još dolazi u Hrvatsku gdje su plaće znatno više nego u tim zemljama. Primjerice, na ovotjednoj konferenciji o hotelijerstvu HOW Festival u Poreču moglo se čuti da je plaća sobarice u Srbiji 300 eura mjesečno, a u Hrvatskoj se za taj posao dobije oko 700 eura, uz besplatni smještaj i hranu. 

Stoga nije čudno što u agencijama i zavodima za zapošljavanje u Srbiji vise oglasi hrvatskih poslodavaca koji plaćom i smještajem pokušavaju privući radnu snagu na radna mjesta na koja se nitko ne javlja. 

Pročitajte i ovo
Najgledanija galerija
Izdvojeno

Reci što misliš!