- Građani bi manje plaćali, otpad bi se brže micao, a iz njega bi se dobilo osam vrsta sirovina, kompost i energija, kazao je Đuro Horvat
– Naša tehnologija za reciklažu komunalnog otpada i ponovno
vraćanje vrijedne sirovine u krug ponovne uporabe koristi se
svuda u svijetu, BiH, Srbiji, Egiptu, Albaniji… U nas je za nju
zainteresirano više od 50% gradova, Bjelovar, Vukovar, Đakovo,
Samobor, cijela Dalmacija i Međimurje… samo je politika problem
– kazao je vlasnik tvornice Tehnix, inovator i izumitelj
Đuro Horvat na jučerašnjoj konferenciji “Kako
poboljšati gospodarenje otpadom” u zagrebačkom Westinu.
Blokirano 450 milijuna kuna
Horvatova inovativna tehnologija omogućuje da se otpad
jednostavno obrađuje i ne treba deponije što, ističe, doprinosi
glavnim zadaćama Hrvatske u EU vezanim za kružno
gospodarstvo.
– Građani bi manje plaćali, otpad bi se brže micao iz sredina u
kojima smeta, a uz pomoć MBO-Te tehnologije iz njega bi se dobilo
osam vrsta sirovina, kompost i energija, umjesto da je danas
blokirano 450 milijuna kuna u hrvatskim službama koje su dužne
unaprijediti, ne samo postojeći sustav gospodarenja otpadom, nego
i raspisivanje natječaja, trošenje novca i poštivanje standarda
EU – istaknuo je poručujući da je krajnji čas za nove tehnologije
koje daju rezultate.
No dok su domaća pamet i inovacije i dalje na čekanju, Hrvatska
uporno gura model centara za gospodarenje otpadom koji su
prošlost i s aspekta današnjeg gospodarstva EU potpuni promašaj,
kazala je eurozastupnica Marijana Petir.
Podsjeća da se u RH prvotno planirao sagraditi 21 centar za
gospodarenje otpadom pa se kasnije to svelo na gradnju njih
13.
– Koncept iskoristi i odbaci je prošlost i moramo se okrenuti
novim metodama tako da što više korisnih tvari iz otpada
iskoristimo, oporabimo, recikliramo – naglašava Petir i poručuje
da je vrijeme da se uozbiljimo i počnemo funkcionirati uređeno.
No možemo li? Očito da nam vrh države nije spreman za izazove
odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada, upozorio je jučer i
bivši ministar zaštite okoliša i saborski zastupnik Mosta
Slaven Dobrović.
Neobično je da još uvijek nemamo javne pozive za sortirnice,
kompostište, centre za ponovnu uporabu, umjesto da država pod
hitno počne koristiti europska sredstva, da se pripreme jedinice
lokalne samouprave i krenu svojim poslom.
Svijetli primjeri
– Imamo primjere gdje je to moguće – Krk koji ima i turizam, a ne
samo domicilno stanovništvo, te Čakovec i Prelog, gdje su vrlo
uspješni. Ne postoji razlog da se to ne napravi i bilo gdje u
Hrvatskoj – istaknuo je.
Prosječan Hrvat godišnje proizvede 403 kilograma otpada. Ciljevi
EU su da se do 2025. dostigne 55% recikliranja i 25% odlaganja
otpada. No iako je tijekom pet godina članstva u EU i u RH
postignut napredak, po svim statistikama EU vezano za
recikliranje te odgovarajuće zbrinjavanje otpada zaostajemo za
europskim prosjekom pa stručnjaci i analitičari najavljuju
mogućnosti skorog plaćanja ozbiljnih penala i potrebu velikog
koncepcijskog zaokreta.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan
Goran Pauk kaže da je Hrvatska još u tranzicijskom razdoblju u
vezi gradnje infrastrukture i popratnih sadržaja koji su bitni za
cjelokupno gospodarenje otpadom – organizaciju tržišta i uporabu
RDF-a kao potencijalnog goriva.
Aleksandra Čilić iz Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost rekla je da su druge europske zemlje
desetke godina uvodile sustave odvojenog prikupljanja otpada, a
Hrvatska je tek nekoliko godina u pokretanju tih projekata.