Tvrtka Boxmark putem odvjetničkog društva reagirala je zahtjevom za objavom ispravka vezano uz dva članka objavljena na portalu eMedjimurje.hr
Tvrtka Boxmark putem odvjetničkog društva reagirala je
zahtjevom za objavom ispravka vezano uz dva članka objavljena na
portalu eMedjimurje.hr. Ispravak u nastavku objavljujemo u
cijelosti.
ISPRAVAK
Na internet stranicama portala eMedjimurje.rtl.hr, 5. srpnja
2018. objavljen je članak pod nazivom “NJIHOVA STRANA PRIČE
POTRESNA SVJEDOČANSTVA RADNIKA BOXMARKA ‘Prema nama se odnose kao
prema robovima’. Navedeni članak popraćen je sa fotografijom
poslovnih prostora društva BOXMARK LEATHER d.o.o. Trnovec (dalje
u tekstu: “Boxmark”).
Nadalje, na istom portalu je 9. srpnja 2018. objavljen još
jedan, opširniji članak, čiji autori su Anja Brknjač i Goran
Štimec pod naslovom “ŠUTNJA Boxmark o potresnim
svjedočanstvima radnika: ‘Trenutno smo zaokupljeni drugim
poslovima’”.
Ukratko, ti članci proizvode lažni utisak da nitko ne želi
raditi u Boxmarku, da rad u Boxmarku podrazumijeva kršenje
radničkih prava, izvršavanje nemogućih zadataka, trpljenje uvreda
nadređenih, narušenje zdravlja, pri čemu radnici tobože u
Boxmarku ne bi mogli jesti niti piti, imaju ograničen pristup
toaletu. Sve su to neistine.
Autori članka od 9. srpnja navode i da se o situaciji u
pogonima Boxmarka već dulje “sve zna”, premda nije sasvim jasno
zašto je taj izraz pod navodnicima i o čijem znanju bi se radilo
i koji je sadržaj tog znanja. Iz ostatka teksta proizlazi da
autori članka ipak nemaju dovoljno informacija o temi koja se
obrađuje u članku.
U članku od 9. srpnja se implicitno na teret Boxmarka stavlja
izostanak medijske reakcije u vremenu koje autori članka smatraju
poželjnim ili primjerenim. S tim u vezi se ističe da upit, koji
je novinarka Nove TV gospođa Ana Malbaša e-mailom poslala
Boxmarku stigao je svega dva dana prije emitiranja reportaže u
emisiji “Provjereno”, isti dan kada je najava emisije već
objavljena, a sadržajno nije podoban za provjeru svih neosnovanih
optužbi koje su iznesene na račun Boxmarka. Iz svih ovih
okolnosti proizlazi zaključak da je takav upit poslan kao puka
formalnost, bez stvarne ambicije da se provjeri već pripremljeni
sadržaj reportaže.
Boxmark je ozbiljno društvo koje se bavi proizvodnjom i
izvozom, kao jedan od najvećih privatnih poslodavaca i izvoznika
u Hrvatskoj doista, na sreću društva i tisuća radnika i
kooperanata, ima mnogo posla. Doduše, čitajući članak od 9.
srpnja, stječe se dojam da je postojanje “mnogo posla” okolnost
sa kojom se autori članka pomalo izruguju, odnosno iz tog članka
kao da proizlazi stav autora da bi vodstvo Boxmarka trebalo
napustiti osnovnu djelatnost ako mu se obrati netko iz Nove TV
ili na primjer Varaždinskog RTL-a, a kako bi komentirao pojedine
notorno neistinite teze o poslovanju Boxmarka.
Boxmark ne bježi od javne komunikacije o svojem poslovanju i
svojim radnicima, u okvirima koji odgovaraju njegovoj osnovnoj
djelatnosti, i poželjno uz uvjet da se komunikacija vodi na
ozbiljan i argumentiran način. Nažalost u ovom slučaju taj uvjet
nije ispunjen, već se od strane pojedinih medija temi pristupa na
tendenciozan i aferaški način, bez provjere barem onih podataka
koji su javno dostupni. Brza reakcija bez adekvatnih provjera i
uvažavanja činjenica i argumenata može biti štetna, jer postoji
ili bi trebala postojati odgovornost za sadržaj vlastitih
objava.
Samo na primjer, prije nekritičkog prenošenja cijelog priloga
sa drugih medija koji uključuje tvrdnju da radnici Boxmarka rade
za hrvatski minimalac, bilo bi sjajno kad bi se ta informacija
provjerila kroz javno dostupne podatke. To i nije tako mnogo
posla, a lako bi se utvrdilo da su plaće Boxmarka ipak znatno
više od hrvatskog minimalca.
Nije istina da nitko ne želi raditi u Boxmarku, u Boxmarku u
ovom trenutku radi 3.107 ljudi. Boxmark je doista opetovano
javno komunicirao da mu nedostaje radne snage, međutim ne bilo
kojih radnika već stručnih kadrova, prije svega šivača i krojača.
Radi se o zanimanjima koja su deficitarna u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj, što je objektivan podatak koji se lako može provjeriti
jednostavnim uvidom u javno dostupne podatke. Boxmark traži
strane radnike upravo za ova deficitarna zanimanja, a ne da bi
zamijenio hrvatske radnike strancima. Strani radnici koje
trenutno zapošljava čine samo 1,16% svih Boxmarkovih zaposlenika
u Hrvatskoj.
Postojanje normi je uobičajeno u industrijskoj proizvodnji.
Za vrstu poslova koji se spominju u članku norma se ne odnosi na
čitave komade kože kao što se insinuira, već kožne krojne
dijelove manjeg formata (veličine A4 papira). Ovako postavljene
norme nisu ni po čemu neuobičajene. U Boxmarku zadani postotak
norme (na normiranim radnim mjestima) prosječno ostvaruje 92,52%
radnika, od tog broja 48.38% radnika ostvari rezultat veći od
norme, za što dobivaju dodatne bonuse, a prosječno 39,23% svih
radnika ostvaruje dodatne bonuse s osnova izvrsnosti. To znači da
barem pet puta više radnika premaši normu nego što ju ne ispuni.
Neisplatom stimulacija radnicima koji premašuju ovako postavljene
norme i izjednačavanjem primanja svih radnika Boxmark bi zapravo
profitirao, ali to ne bi bilo produktivno niti pravedno prema
većini radnika.
U člancima se pretendira izjave ukupno četiri (mahom bivša)
radnika Boxmarka, u kojima oni izražavaju svoje subjektivne i
neprovjerljive stavove o radu u Boxmarku, predstaviti kao potpuno
i konačno svjedočanstvo o uvjetima rada kako ih doživljavaju svi
radnici. Ovakve izjave ne mogu predstavljati potpunu niti
objektivnu informaciju, uzevši u obzir da je u Boxmarku od
početka njegovog rada radio 10.791 radnik. Dakle u članku je
zastupljeno subjektivno stajalište 0,037% ukupnog broja sadašnjih
i bivših radnika, pa se iz tih izjava ne može izvlačiti tako
široke zaključke kakvi se iznose u reportaži.
Prema podacima kojima raspolaže Boxmark, gospođa Nikica
Božović je liječila 40 Boxmarkovih radnika, dakle 0,37%
ukupnog broja radnika koji su radili u Boxmarku od njegovog
osnivanja. To znači da izjave navedene gospođe, koje su
predstavljene na način da se tobože odnose na brojne pacijente
radnike Boxmarka, baš nikako ne mogu biti uzete za
ozbiljno.
U osamnaest godina poslovanja Boxmarka utvrđena su samo dva
slučaja profesionalne bolesti, što je na razini daleko ispod bilo
kakve statističke greške (0,019% svih radnika koji su radili u
Boxmarku). To jasno pokazuje da rad u Boxmarku ne uzrokuje
profesionalne bolesti.
Boxmark ima vrlo strogi kodeks ponašanja i interne procedure
koje omogućavaju svim radnicima podnošenje pritužbi na postupanje
nadređenih osoba. Međutim, osobe čije izjave su prenesene u
članku, o navodnim vrijeđanjima od strane nadređenih osoba,
nikada nisu uputile formalnu pritužbu unutar Boxmarka, što
Boxmark dovodi u situaciju da preko medija prvi put doznaje za
takve tvrdnje, bez jasnog navođenja konkretnih okolnosti, a to
značajno umanjuje njihovu vjerodostojnost.
U članku se našla i teza da radnici Boxmarka na radnom mjestu
ne mogu imati vodu, insinuira se i da ne mogu jesti u Boxmarku,
te da ne smiju ići na WC. To naravno nije istina; naravno da
radnici redovito sa sobom imaju vodu ili sok koje drže na za to
predviđenim mjestima, a društvo ima predviđene prostore za obroke
radnika. Teze o zabranama odlaska na WC su ispod svake razine, pa
je teško uopće obrazlagati njihovu neistinitost.
Kvalifikacije radnika Boxmarka kao ponižavanih i bolesnih
predstavlja tešku uvredu i za Boxmark i za njegove radnike, i
Boxmark ju odlučno odbacuje.
Zaključno se napominje kako je izvor svih ovih neistinitih
navoda reportaža iz emisije Nove TV pod nazivom “Provjereno” od
5. srpnja 2018. godine. Boxmark je Novoj TV povodom te reportaže
podnio zahtjev za objavom opširnog ispravka pogrešnih informacija
iznesenih u toj reportaži, i očekuje skoro objavljivanje tog
ispravka.
Boxmark Leather d.o.o., koje zastupa
Pavo Novokmet, odvjetnik