Žetva većine žitarica na poljoprivrednim površinama privodi se kraju. Poljoprivredna gospodarstva čija je ukupna površina oranica veća od 15 ha, najmanje 5% površina oranica trebaju biti “ekološki značajne površine” zbog poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš.
Ekološki značajnim površinama (EZP) smatraju se:
1. Zemljište na ugaru je obradivo zemljište na kojem se ne provodi poljoprivredna proizvodnja, a u slučaju neodržavanja smatra se nepoljoprivrednim zemljištem. Za potrebe ekološki značajnih površina, zemljište na ugaru treba biti u mirovanju tijekom razdoblja od 15. veljače do 15. kolovoza godine u kojoj se podnosi jedinstveni zahtjev.
To podrazumijeva da se u navedenom razdoblju ne provodi sjetva ni sadnja na površini deklariranoj kao ugar niti se primjenjuju zaštitna sredstva. Površina na ugaru ne smije zarasti u šikaru i agresivne korove, a može se održavati košnjom.
• Izuzetak: Za potrebe EZP i privremeni travnjak (obradivo zemljište na kojem se nalaze ranije zasijane trave ili ostala travolika paša u razdoblju kraćem od pet godina) može se prijaviti kao zemljište na ugaru, uz uvjet da poljoprivrednik ne sije travu u razdoblju mirovanja od 15. veljače do 15. kolovoza.
• Za potrebe EZP, ugar se kategorizira kao obradivo zemljište i nakon što se 5 godina nalazi na istom mjestu.
• Površina na ugaru može se kositi, ali ne i napasivati.
• Na ugaru koji se koristi kao EZP mogu se sijati mješavine za ptice ili za pčelinju pašu (koje se ne koriste u poljoprivredne svrhe)
2. Obilježja krajobraza u okviru dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta (GAEC) nalaze se na obradivom zemljištu te na površinama koje graniče s obradivim zemljištem. To su:
• živica,
• pojedinačno stablo promjera s promjerom krošnje od najmanje 4 m
• drvored: stabla s promjerom krošnje od najmanje 4m, prostor između krošnji ne prelazi 5 m,
• šumarak: stabla spojena krošnjama koja se preklapaju, ukupne površine od 100 m2 do
2000 m2
• jezerce/bara ukupne površine do 1000 m2,
• jarak do 2 m širine i
• suhozid do 2 m širine.
3. Rubni pojasevi uz vodotoke, širine 3-10 m, koji su smješteni na obradivom zemljištu ili se “naslanjaju”na obradivo zemljište tako da je dulji rub paralelan s rubom vodotoka. Na rubnom pojasu uz vodotok koji se ucrta kao EZP ne smije biti poljoprivredne proizvodnje. Međutim pojas se može kositi ili koristiti za ispašu, pod uvjetom da se vizualno može razlikovati od poljoprivredne kulture uz koju se nalazi;
4. Površine pod kulturama kratkih ophodnje,
na kojima se ne koriste sredstva za zaštitu bilja niti mineralna gnojiva:
• vrste prihvatljive za EZP:
• crna joha (Alnus glutinosa),
• breza (Betula sp.),
• grab (Carpinus sp.),
• kesten (Castanea sp.),
• jasen (Fraxinus sp.),
• topola (Populus sp.), i
• vrba (Salix sp.).
5. Pojasevi prihvatljivih hektara duž rubova šume bez proizvodnje (širine 3m do 10m)
• Na rubnom pojasu uz šumu koji se ucrta kao EZP ne smije biti poljoprivredne proizvodnje.
Međutim, pojas se može kositi ili koristiti za ispašu pod uvjetom da se vizualno može razlikovati od poljoprivredne kulture uz koju se nalazi.
6. Postrni i pokrovni usjev – mješoviti usjev koji se sije nakon glavne kulture na oranici
• Početak i kraj sjetve: 1. lipnja – 1. Rujna
7. Kulture koje fiksiraju dušik kao glavni usjev na oranici: soja (Glicyne max), lucerna (Medicago sativa), grah (Phaseolus spp), kravlji grašak (Vigna spp.), (Cicer spp.), djetelina (Trifolium spp.), bob(Vicia faba), leća (Lens culinaris), lupina (Lupinus spp.), grašak (Pisum spp.), grahorica (Vicia spp.), smiljkitaroškasta (Lotus corniculatus). Usjev soje prihvatljiv je kao EZP ako je zasijan sjemenom genetski-ne modificirane soje.
Poljoprivredni proizvođači koji su u Zahtjevu za potporu u poljoprivredi za 2016. godinu na ARKOD parceli postrni ili pokrovni usjev označili kao ekološki značajnu površinu trebaju zadovoljiti određene uvjete propisane Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja (NN 20/16).
Sukladno navedenom Pravilniku postrni i pokrovni usjevi definirani su kao mješavine koje se sastoje od barem dvije kulture navedene niže u tekstu, a siju se nakon glavne kulture na oranici uz sljedeće uvjete: postrni usjev sije se nakon glavne kulture i ostaje na oranici do zime, a pokrovni usjev ostaje preko zime najkasnije do proljeća iduće godine sjetva postrnih i pokrovnih usjeva treba biti obavljena u razdoblju između 1. lipnja do 1. rujna godine za koju se podnosi zahtjev, dakle između 1.6. i 1.9. 2016. godine kulture koje se siju kao ozimi usjev za žetvu iduće godine ili napasivanje nisu prihvatljive za postrne i pokrovne usjeve.
Postrne kulture mogu se koristiti na sve uobičajene načine (stočna hrana, pčelinja paša, zelena gnojidba i dr.). Za postrne/pokrovne usjeve u okviru održavanja ekološki značajnih površina (EZP), priznavat će se mješavine koje se sastoje od barem dviju niže pobrojanih poljoprivrednih vrsta:
• žitarice:
zob (Avena sativa),
raž (Secale cereale)
pšenoraž (Triticale),
ječam (Hordeum vulgare)
• trave:
talijanski ljulj (Lolium multiflorum),
sudanska trava (Sorghum sudanense),
sirak-sudanska trava (Sorghum bicolor X Sorgum sudanense),
vlasulje (Festuca spp.),
vlasnjače (Poa spp.)
• rod kupusnjača:
gorušice (Sinapis alba, Brassica juncea, Brassica nigra),
krmna rotkva – Rauola (Raphanus sativus L.,var. oleiformis),
uljana rotkva (Raphanus sativus),
kanola (Brassica napus ili B. rapa),
ozima repica – Perko (Brassica rapa L., cv. Perko);
• leguminoze
grahorice (Vicia spp.),
djetelina inkarnatka (Trifolium incarnatum),
aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrium),
crvena djetelina (Trifolium pratense),
krmni grašak (Pisum sativum),
lupine (Lupinus spp.),
perzijska djetelina (Trifolium resupinatum),
grahor satrica (Lathyrus sativus)
• ostalo:
facelija (Phacelia tanacetifolia) i heljda (Fagopyrum esculentum).
U tekstu je navedeno da su postrni i pokrovni usjevi mješavine koje se sastoje od barem dvije gore navedene vrste. Među nabrojenim vrstama ne nalazi se kukuruz, uljana repica, a ni pšenica! Mješavina se mora sastojati od najmanje dvije, ali u mješavini može biti i nekoliko odabranih vrsta u različitom omjeru.
Prilikom sjetve potrebno je voditi računa o: krupnoći sjemena, dubini sjetve, normi sjetve uobičajenom međurednom razmaku pri sjetvi za odabrane vrste koje se mogu naći na tržištu. Dubinu sjetve treba prilagoditi stanju tla, prvenstveno vodeći računa o vlazi u tlu i mehaničkom sastavu tla.
