Vijesti / Gospodarstvo
Gospodarstvo
POSKUPLJUJU CIGARETE? Predlaže se poskupljenje od tri kune po kutiji

POSKUPLJUJU CIGARETE? Predlaže se poskupljenje od tri kune po kutiji

Tri kune po kutiji cigareta, na čiju naplatu kroz porez na rizično ponašanje u korist zdravstva poziva predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković, jedina je mjera koja može računati s kakvom-takvom podrškom javnosti. Ostale mjere punjenja zdravstvenog budžeta koje poslodavci predlažu, delimitiranje najviše participacije, skuplje dopunsko osiguranje i uvođenje dodatnog osiguranja, nemaju ni uvjetno prolaznu ocjenu, javlja Novi list.

Poznati stavovi

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Stavovi UPUZ-a o punjenju zdravstvenog proračuna već su poznati, a podudaraju se s planovima ministra zdravstva Milana Kujundžića. Uz porez na rizično ponašanje, koji bi Jurković primijenio samo na cigarete, delimitiranjem najvišeg iznosa participacije od 2.000 kuna poboljšala bi se naplata usluga u bolnicama, posljedično bi rasla cijena dopunskog osiguranja, a dodatni prihod dobio bi se i kroz dodatno osiguranje, nakon što se utvrdi osnovni standard zdravstvenih usluga.

Po računici UPUZ-a, kroz nadstandard bi se prihodovalo 200 milijuna kuna, 350 milijuna kuna donijela bi promjena sustava participacije i dopunskog siguranja, a 400 milijuna kuna zdravstvu bi donio porez na cigarete, ukupno milijardu kuna dodatnih prihoda.

Udruge pacijenata, doktori i opozicija podržavaju samo prvu mjeru, no pitanje je može li dodatni porez na cigarete, s obzirom na rezolutan stav premijera o novim porezima i na jak duhanski lobi, proći u redovima vladajućih. Za zdravstveni fond koji bi se punio iz cijene cigareta zalažu se već neko vrijeme u Koaliciji udruga u zdravstvu, s tim da bi oni početne tri kune kroz tri godine podigli na pet kuna, a prihod nikako ne bi išao u sanaciju duga, nego u zdravstvenu zaštitu.

Računaju da bi se tako u prvoj godini prikupilo 1,1 milijardu, u drugoj 1,5, a u trećoj 1,8 milijardi kuna. - Ne želimo da se taj novac slijeva u HZZO i da se ne zna kamo ide. On se mora trošiti isključivo za zdravstvenu zaštitu, ističe Ivica Belina, predsjednik KUZ-a.

– To nije loše, ali nije ni dovoljno – komentar je Danka Velimira Vrdoljaka, predsjednika SDP-ovog Savjeta za zdravstvo. Ni da se na cigaretama namakne milijardu kuna, to ne može pokriti rastući trošak za nove lijekove i nove instrumente koji su 30 do 40 posto skuplji iz godine u godinu, upozorava Vrdoljak. Umjesto delimitiranja participacije, ovaj SDP-ovac rješenje vidi u delimitiranju potrošnje bolnica.

– Limite treba ukinuti. Račun bi trebao pratiti pacijenta, a HZZO bolnicama platiti sve usluge koje obave. Tako se ne bi stvarali minusi, u bolničkom sustavu sve bi bilo transparentno i vidjelo bi se tko čemu služi. Tek tada se može integrirati bolnice – smatra Vrdoljak.

Oštro protivljenje

Dodatnom zdravstvenom osiguranju u sustavu javnog zdravstva ne smije biti mjesta, slažu se svi. Kordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) tvrdi kako bi promjene participacije i dodatno zdravstveno osiguranje bili izravni udar na pacijente.

Najoštrije se protive i zahtjevima UPUZ-a za uključivanjem svih djelatnosti u sustav participacije, pa i onkologije, ukidanjem dosadašnjeg načina rada obiteljskih liječnika, uvođenjem direktne HZZO-ove naplate u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i direktnim ulazom u bolničku zdravstvenu zaštitu bez preporuke liječnika PZZ-a.

– Zahtjevi UPUZ-a izravni su udar na pacijente koji bi bili dovedeni u situaciju da se preko njihovih leđa prelamaju nagomilani dugovi i tuđe pogreške – poručila je predsjednica KoHOM-a Vikica Krolo. Poslodavci u zdravstvu, dodaje, nisu predložili kako bolje organizirati liječenje u bolničkom sustavu kroz informatizaciju sustava, kontrolu rada i sustav nagrađivanja, nego traže promjene u radu obiteljskih liječnika kao najbolje organiziranog dijela zdravstvenog sustava.

Iz SDP-a, pak, upozoravaju da nadstandard i dodatno zdravstveno osiguranje mogu postojati samo u privatnom zdravstvenom sektoru.

– Pod svaku cijenu moramo zadržati autonomiju HZZO-a, koji jamči kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu za četiri milijuna ljudi. U javnom zdravstvu moramo zadržati ustavno pravo građana na solidarni zdravstveni sustav. U protivnom ne trebaju nam međufaze, prijeđimo odmah na američki zdravstveni sustav, pa tko živ, tko mrtav – zaključuje Vrdoljak, piše Novi list.

Pročitajte i ovo
Najgledanija galerija
Izdvojeno
Vezani članci

Reci što misliš!