Vijesti / Gospodarstvo
Gospodarstvo
DIJANA POSAVEC 'Za hranu bez pesticida i umjetnog gnojiva sve više interesa'

DIJANA POSAVEC 'Za hranu bez pesticida i umjetnog gnojiva sve više interesa'

Za budući razvoj Međimurja kao turističke destinacije koja nudi zdrav odmor, zdravu vodu, zrak i hranu, prelazak na poljoprivrednu proizvodnju na prirodan način je imperativ. To će stvoriti prepoznatljivost u odnosu na neke druge turističke destinacije, smatra ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera

Centar dr. Rudolfa Steinera u međimurskom Donjem Kraljevcu postao je referentni centar biodinamičke proizvodnje hrane za cijelu Hrvatsku. Centar organizira radionice diljem zemlje i educira građane kako uzgojiti povrće i voće bez umjetnog gnojiva i pesticida. O tome smo razgovarali s mr. sc. Dijanom Posavec, ravnateljicom Centra dr. Rudolfa Steinera.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Koliko Hrvatska zaostaje u biodinamičkoj poljoprivredi u odnosu na neke susjedne države poput Slovenije i Austrije?

Kako ne postoji zakonska regulativa, standardi i stalni nadzor takve vrste proizvodnje, stvarni broj biodinamičkih poljoprivrednika doznat ćemo tek kada se ustroji cjeloviti sustav za taj oblik poljoprivredne proizvodnje. No činjenica je da zaostajemo jer se do sada država i nadležne institucije nisu sustavno bavile time.

No to se sada mijenja. S Ministarstvom poljoprivrede i Savjetodavnom službom radimo na stvaranju cjelovitog sustava koji treba pratiti biodinamičku proizvodnju – zakonodavni okvir, standarde proizvodnje, biodinamičku robnu markicu, kontrolu kvalitete i financijske potpore. Interesu poljoprivrednika svakako doprinosi i povećana potražnja, ali i više cijene takvih proizvoda. Strani turisti sve više traže takvu hranu.

Dr. Rudolf Steiner, Austrijanac po nacionalnosti, otac biodinamičke poljoprivrede, waldorfske pedagogije i antropozofije, rođen je u Međimurju. Koristimo li to dovoljno?

Diljem svijeta postoji značajan broj ljudi koji su poštovatelji ostavštine dr. Steinera, o čemu svjedoči veliki broj waldorfskih vrtića i škola, kao i razvijena biodinamička proizvodnja. Znam proizvođače iz susjednih država koji se reklamiraju da im je imanje na 100 ili 200 kilometara od rodnog mjesta dr. Steinera. On je na predavanjima često naglašavao značaj i utjecaj mjesta u kojem je rođen na njegov životni put i stvaralaštvo. Ipak, došlo je vrijeme da se i on polako prepoznaje i cijeni i među domaćim ljudima. Na tome treba uporno raditi. 

Pokrenuli ste inicijativu da se dio Međimurja, onaj na zaštićenom području Natura 2000, proglasi zonom bez pesticida i umjetnih gnojiva. Koliko je to provedivo?

Osnovna je ideja ove inicijative da Međimurje postane područje proizvodnje zdrave hrane, proizvedene na biodinamički način. Konvencionalna poljoprivreda, osim što proizvodi namirnice tretirane kemijskim sredstvima, herbicidima i pesticidima, vrlo negativno utječe na tlo, zrak, vodu i okoliš, kao i na zdravlje stanovništva.

Za budući razvoj Međimurja kao turističke destinacije koja nudi zdrav odmor, zdravu vodu, zrak i hranu, prelazak na poljoprivrednu proizvodnju na prirodan način je imperativ. To će stvoriti i tu toliko potrebnu razlikovnu prepoznatljivost u odnosu na neke druge slične turističke destinacije, a na dugi rok zaštitit će se izuzetno vrijedni izvori pitke vode, unaprijediti stanje humusa u tlu i poboljšati ukupna zdravstvena slika stanovništva.

Što je još od Steinerove ostavštine, osim biodinamičke poljoprivrede, nedovoljno iskorišteno?

U Hrvatskoj ništa od ostavštine dr. Steinera nije dovoljno u funkciji razvoja, napretka i prosperiteta građana. Na svim područjima na kojima je djelovao postoje neke inicijative, no bez nekog velikog značaja i koristi za ukupno društvo. I dok napredne i razvijene europske države kao što su Njemačka, Austrija, Danska, Švedska i Švicarska izuzetno cijene i u praksi i svakodnevnom životu ljudi primjenjuju znanje, metode i vještine koje je ostavio, u državi u kojoj je rođen sve je još skromno i u povojima.

Međimurje je sjecište nekoliko najvažnijih europskih kultura, od keltske, rimske i germanske do slavenske. Ta je činjenica dala snažan pečat stvaralaštvu dr. Steinera. Vrijeme je da i mi u Hrvatskoj konačno toga postanemo svjesni.

Pročitajte i ovo
Najgledanija galerija
Izdvojeno
Vezani članci

Reci što misliš!