Ako slučajno to još netko nije primijetio, proljeće već odavno – više od 20 godina – započinje 20. ožujka!
Dodajmo odmah da će tako počinjati do pred sam kraj ovog
stoljeća, kada se sprema započinjati čak i ranije – 19. ožujka.
Pa zašto se onda uporno provlači podatak o 21. ožujka kao datumu
početka proljeća? Ova kratka analiza može pomoći u
rasvjetljavanju tog mita, piše Jurica Miljak,
dipl. ing., meteorolog Pomorskog meteorološkog centra DHMZ-a za
HRT.
Mnoge su generacije u školi učile da proljeće počinje 21. ožujka,
no posljednjih dvadesetak godina taj datum se pomaknuo na dan
ranije – pa je prvi dan proljeća sada 20. ožujka. Sada
malo teorije koja će objasniti o čemu je zapravo riječ.
Naime, godišnje kruženje Zemlje oko Sunca naziva se i tropska
godina, a to je zapravo period između dvaju
uzastopnih prolaska Sunca kroz tzv. proljetnu
točku – proljetna ravnodnevica ili ekvinocij.
Trajanje te jedne godine, u kojoj Zemlja okruži Sunce, ne može se
izraziti u cijelom broju, stoga po preciznim astronomskim
izračunima godina traje 365,24219 (odnosno 365,25 dana). Ta
četvrtina dana svake se četiri godine spaja u jedan dan, pa imamo
prijestupnu godinu koja traje 366 dana.
No, tropska godina je zapravo kraća, u prosjeku za 11 minuta
i 15 sekundi, što znači da u samo 4 godine, naraste na 45 minuta,
što pak u 400 godina čini razliku od 4500 minuta, odnosno puna 3
dana i tri sata, piše hrt.hr. Pitanje ona tri dana riješila
je dodatno gregorijanska reforma kalendara (papa Grgur XIII,
1582. god.) preuzimanjem koncepta prijestupne godine, ali
tako da se u ciklusu od 400 godina oduzmu ona tri dana
viška tako da završne godine stoljeća nisu prijestupne, odnosno
nemaju 29. veljače, ali da ga ona četvrta, djeljiva s brojem 400
bez ostatka – ima!
Kao što ga je, primjerice, imala 2000. godina, koje se mnogi još
dobro sjećamo, a za 1900., 1800. i 1700. znamo da ga nisu imale.
No time nam je Grgur samo “kupio” nešto vremena, doduše
pristojnih 3200 godina, jer će tek nakon toga biti potrebno
iskorigirati kalendar za jedan dodatni dan – oduzeti ga.
Naime, ostala su mu riješiti još ona tri sata na 400 godina,
što u osam ciklusa od po 400 godina, dakle 3200
godina, daje 24 sata, odnosno jedan dan.
Pa ako s takvom odgodom i možemo još dugo biti bezbrižni, ona
tri sata ipak se nekako moraju uzeti u obzir i to baš u
smislu računanja početka proljeća, čiji se dakle početak svakih
400 godina pomiče za tri sata unatrag. Završimo ovu analizu
konstatacijom da proljeće najkasnije počinje u godinama početka
zadnjeg stoljeća 400-godišnjeg ciklusa, a najranije krajem prvog
stoljeća novog ciklusa (u našem slučaju ciklus 2000. – 2400.),
prenosi hrt.hr.
Dakle, proljeće je najkasnije, dakle 21. ožujka, u prošlom
ciklusu (1600. – 2000.) počinjalo početkom 20. stoljeća, pa se
tako i moglo dogoditi da u razdoblje najvećeg zamaha školstva,
dakle i procvata pismenosti i općeg obrazovanja, a u drugoj
polovici tog stoljeća i zamaha informatičkog društva, uđemo s
podatkom da proljeće počinje 21. ožujka – što je postalo neko
opće mjesto, a vjerojatno i stvar našeg ‘komoditeta’ kojeg se
sada nerado odričemo, navodi Jurica Miljak za
hrt.hr.
Proljeće je zato najkasnije počinjalo u godinama početka zadnjeg
400-godišnjeg ciklusa, a najranije krajem prvog stoljeća novog
ciklusa (2000. – 2400.). Primjerice, u prošlom ciklusu koji je
trajao od 1600. do 2000., proljeće je počinjalo najkasnije (21.
ožujka), a upravo je u tom razdoblju cvjetalo školstvo i
obrazovanje, i postavljale su se neke temeljne zakonitosti koje
su se upisivale u udžbenik.
