- Pristup predavanju je otvoren i besplatan za sve. Obzirom na atraktivnost predavača i popularnog sadržaja molimo posjetioce da vode računa o pravovremenom dolasku - poručuju organizatori
Udruge Mladi informatičari Strahoninca (MIS) i Međimurski informatički klub (MIK) u suradnji s Tehnološko-inovacijskim centrom Međimurja i Međimurskom županijom organiziraju u okviru projekta Centar izvrsnosti iz informatike javno predavanje prof. dr. sc. Ivice Puljaka pod nazivom ‘Budućnost svemira i ljudskog roda’ koje će se održati u subotu, 19. siječnja s početkom u 19:00 sati u prostorijama TICM-a u Čakovcu.
– Pristup predavanju je otvoren i besplatan za sve. Obzirom na atraktivnost predavača i popularnog sadržaja molimo posjetioce da vode računa o pravovremenom dolasku – poručuju organizatori.
Kratki opis javnog predavanja:
Budućnost cijelog svemira nije baš blistava, diplomatski rečeno.
Nediplomatski, to je najtužnija priča ikad ispričana. Svemir će,
sudeći po sadašnjim kosmološkim spoznajama, završiti u hladnoj
smrti, kada će svaki atom biti beskonačno mnogo udaljen od bilo
kojeg drugog atoma i nestat će bilo koji oblik inteligencije u
svemiru. Ovaj dio svemira također ne očekuje baš blistava
budućnost, to je tek mrvicu manje tužna priča. Ali je zato bliska
budućnost poprilično blistava: već nekoliko stotina godina
ljudski rod napreduje i vrlo vjerojatno će se tako i nastaviti.
Ako ekstrapoliramo napredak čovječanstva iz zadnjih 50 u blisku budućnost, u sljedećih 100-tinjak godina možemo očekivati da na svijetu više neće biti niti gladnih niti siromašnih niti nepismenih ljudi, a vjerojatno će se nastaviti trend poboljšanja uvjeta života za većinu ljudi na Zemlji. Naravno, nije sve idealno. Mi danas živimo u svijetu ubrzanja, kada se puno stvari oko nas odvija izuzetno velikom brzinom, a tu su još izazovi klimatskih promjena, umjetne inteligencije, globalizacije i općenito brzog napretka tehnologije. Od naših odgovara prema tim izazovima ovisit će bliska i dalja budućnost ljudskog roda.
Kako se najbolje suočiti sa svim ovim izazovima, hoćemo li i kada
ćemo razviti umjetnu inteligenciju koja bi nas mogla zamijeniti,
hoćemo li uspjeti postići da se ciljevi ljudskog roda poklope s
ciljevima te umjetne inteligencije, je li budućnost čovječanstva
u samouništenju ili proširenju na druge zvjezdane sustave, samo
su neka od pitanja na koja ćemo pokušati odgovoriti u ovom
predavanju, kao podloga i poticaj za diskusiju koja će
uslijediti.
Prof. dr. sc. Ivica Puljak redoviti je profesor fizike na
Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u
Splitu. Doktorirao fiziku elementarnih čestica na sveučilištu
Pierre i Marie Curie u Parizu. Član Compact Muon Solenoid (CMS)
kolaboracije, koja upravlja CMS detektorom na Velikom sudarivaču
hadrona (LHC) u Europskom laboratoriju za fiziku čestica (CERN)
kraj Ženeve.
Vodio je grupu od više od 100 svjetskih znanstvenika koji su pronašli Higgsov bozon kroz njegov raspad u dva Z bozona. Bio je pridruženi znanstvenik na CERN-u i gostujući profesor na Ecole polytechnique u Francuskoj. Član je MAGIC i CTA kolaboracije koje upravljaju i grade nove teleskope za astročestičnu fiziku. Bio je voditelj i suradnik na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim projektima, objavio je više od 700 znanstvenih radova, organizirao više od 50 međunarodnih konferencije, radionica i škola, organizirao ili izveo više od 400 aktivnosti na popularizaciji i promociji znanosti.
Dobitnik je brojnih nagrada: orden Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za doprinos u znanosti, državne nagrade za znanost, dvije nagrade za znanost Sveučilišta u Splitu, nagrade Europskog fizikalnog društva kao član CMS kolaboracije, nagrade za znanost ”Slobodne Dalmacije”, nagrade za najbolje predavanje na ”Skeptici u pubu”, nagrada NajProfesor studentske udruge ”Sveučilište u sjeni”, nagrada za najbolji doktorat CMS kolaboracije i dvije rektorove nagrade za izvanredne uspjehe tijekom studija.
