Kormorani iz Mađarske zadaju glavobolje donjomeđimurskim ribičima

Prvog dana ožujka počela je ribolovna sezona koju su donjomeđimurski ribiči dočekali snuždenih lica.

Kormorani ili veliki vranci (phalacrocorax carbo), koji nisu mogli do hrane u zamrznutim jezerima poput Balatona u Mađarskoj, doselili su se u Međimurje i desetkovali slatkovodne ribe.

– To su bili pravi pokolji! Kad se kormorani zalete u vodu, grabe sve što je kraće od 40 centimetara. I kad su siti, love ribu koju onda ostave da trune. Katastrofa! – kaže ribočuvar Mario Fundak iz Svete Marije.

Pokazuje dio potoka koji ribiči nazivaju potkova, u kojem se ribe skupljaju. Sad se tamo može vidjeti ostatak ostataka nekad bogatog ribljeg fonda.

Ribiči se godinama ponose uzgojem pastrva u salmonidnoj vodi. To je, kažu, raj za tu cijenjenu vrstu ribe koja obitava samo u čistoj i bistroj protočnoj vodi.

Za uzgoj pastrva u Međimurju doznali su i u Austriji, Njemačkoj, Bosni i Hercegovini, pa čak i Engleskoj, odakle dolaze ribolovci koji kupuju ribolovne dozvole.

Drenažni kanal kod Donje Dubravi najbogatiji je kanal u Hrvatskoj po pastrvama

– U borbi protiv kormorana nemoćni smo jer ta je ptica strogo zaštićena. Probali smo ih tjerati petardama, ali vrate se. Preko kanala postavljamo i trake, no kad slijeću potrgaju ih nogama i krilima – kaže Antun Kedmenec, tajnik ŠRD-a Klen.

Ribiči kažu da bi najbolje rješenje bilo da država dopusti kontrolirani odstrel kormorana kojih je, smatraju, previše. Dolijeću u kasnu jesen i tu ostaju do kraja veljače. Svake godine ribiči vodu poribljavaju sa 300 do 500 kilograma potočne pastrve, a zbog proždrljivih ptica, računaju, ostaju bez 2000 do 3000 kilograma ribe.

Kormorane su Nizozemci u 17. stoljeću uvezli iz Kine radi lova na ribe. Stručnjaci ističu da veliki vranci nisu autohtona vrsta ptice u Hrvatskoj, a nemaju ni prirodnog neprijatelja.

Dnevno pojedu i do pola kilograma ribe, odnosno više od 140 kilograma na godinu.

Ekolozi uzvraćaju da se kormorani ponašaju kao i ostale životinje u prirodi. Nagon ih tjera da hranu traže tamo gdje im je najdostupnija, a u poribljavanim potocima ona im se nudi – na pladnju.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije