ŠTRIGOVSKI ŽUPNIK Kristijan Kuhar doktorirao s najvišom ocjenom

Znanstveni novak Staroslavenskog instituta u Zagrebu i trenutno župnik u Štrigovi Kristijan Kuhar obranio je 27. listopada 2017. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, poslijediplomskom doktorskom studiju medievistike, doktorsku disertaciju iz područja humanističkih znanosti pod naslovom Povijesno liturgijske posebnosti euholoških obrazaca ranog razdoblja slavenske liturgije (10.-14. st.) s osvrtom na predslovlja te je stekao akademski naslov doktora znanosti, znanstveno polje povijesti srednjega vijeka (medievistika).

U obrani doktorske disertacije Kristijan Kuhar istaknuo je kako se u naslovu disertacije otkriva i istraživačko pitanje: povijesne i liturgijske posebnosti koje su sadržane u liturgijskim izvorima ranog razdoblja slavenske liturgije, točne od 10. do 14. stoljeća. U spektru istraživanja nalaze se euhološki obrasci, naziv koji proistječe iz teološko-liturgijske znanosti a označava molitve koje moli predsjedatelj euharistijskog slavlja. Euhologij općenito naziv je za molitvu općenito, posebno liturgijsku molitvu, kako u istočnoj tako i u zapadnoj liturgijskoj tradiciji. U posebnom spektru istraživanja su i predslovlja euholoških obrazaca ranog razdoblja slavenske liturgije, budući da u njima tražimo navedene povijesno liturgijske posebnosti.

Temeljni poticaj ovog doktorskog istraživanja ide deduktivno, od hrvatskog glagoljaštva, koje svoju liturgijsku pripadnost određuje prema rimskome obredu. Samom tom činjenicom postavlja se pitanje njezina podrijetla i tekstualne tradicije euholoških obrazaca i euholoških tekstova općenito.

Vođen tom činjenicom, kao i znanstvenim zaključcima raniji istraživača da su neki liturgijski spomenici pisani glagoljicom i staroslavenskim jezikom rimskoga obreda, te činjenicom da se na prostoru Srednje Europe od 9. stoljeća razvija rimska liturgija na staroslavenskom jeziku, Kuhar je postavio znanstveni cilj istražiti istinitost ove činjenice kao i istražiti posebnosti te liturgijske tradicije kao i njezin tekstualni kontinuitet, tj. tradiciju od vremena ćirilometodske misije do razdoblja hrvatskoglagoljske liturgijske književnosti. U spektar istraživanja uveo je traženje povijesno liturgijskih posebnosti u odnosu na pretpostavljenu rimsku liturgijsku tradiciju. Postavio je hipotezu da se posebnosti mogu nalaziti u tekstovima koji ne potječu iz svetoga Pisma niti iz patrističke tradicije, već u euhološkim obrascima i predslovljima.

Komisija za ocjenu doktorskog rada, na temelju napisanog rada i obrane, ocijenila je rad doktoranda Kristijana Kuhara s najvišom ocjenom, summa cum laude. Akademik Stjepan Damjanović čestitao je novom doktoru Kuharu na vrsnom interdisciplinarnom radu, a čestitkama su se pridružili mentor prof.dr. Mateo Žagar, koji je dr. Kuharu predavao staroslavenski jezik za vrijeme paralelnog studija teologije i kroatistike te prof.dr. Ante Crnečević koji je napomenuo vrijednost ovoga istraživanja za liturgijske znanosti.

Dr.sc. Kristijan Kuhar znanstveni je novak na Staroslavenskom institutu u Zagrebu te na Znanstvenom centru izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo. Tijekom novačkog staža na Staroslavenskom institutu i poslijediplomskog studija medievistike sudjelovao je na brojnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj, Ruskoj federaciji i Slovačkoj, sudjelovao u organizaciji međunarodnog znanstvenog skupa “Trećoredska glagoljaška tradicija u europskom kontekstu” održanom 2013. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, autor je nekoliko znanstvenih i stručnih radova iz područja medievistike, paleoslavistike i arhivistike, bio je urednik edicije “Monumenta glagolitica Tertii ordinis s. Francisci in Croatia”, te je suautor knjige “Knjige posinovljenja, novicijata i zavjetovanja franjevaca trećoredaca na otoku Krku”.

Suradnik je na projektu digitalizacije i istraživanja glagoljskih rukopisa zadarskog područja na Sveučilištu u Zadru, član je Matice Hrvatske i međunarodne arhivističke udruge ICARUS. Više pročitajte na strranicama Varaždinske biskupije.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije