Vijesti / Društvo
Društvo
STUDENTICA Klara Đurkin iz Belice niže uspjehe u američkom Bostonu

STUDENTICA Klara Đurkin iz Belice niže uspjehe u američkom Bostonu

Klara Đurkin mlada je Međimurka iz Belice koja s 24 godine već niže mnoge uspjehe. U svojem obavezama ispunjenom rasporedu izdvojila je vremena i odgovorila na pitanja za naš portal!

Klara, po završetku srednjoškolskog školovanja u Gimnaziji Josipa Slavenskog otputovala si u Boston, a sada si već pred diplomom. Koji smjer završavaš?

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

- Studiram Političke znanosti i Međunarodne odnose na Sveučilištu Northeastern u Bostonu, a diplomirat ću sljedeći mjesec. Ostvarila sam i pravo na podsmjer iz Prava i javne politike jer sam položila dovoljno predmeta iz tog područja, primjerice Uvod u pravo, Vrhovni sud te Međunarodno pravo. Kombinacija politike, međunarodnih odnosa i prava obuhvaća sve što me zanima, izrazito je međusobno povezano i daje mogućnost da vidite svijet drugačijim očima što je izrazito bitno za svakoga tko se želi baviti državnom ili međunarodnom politikom.

Moj smjer obuhvaća društvene i humane znanosti, no morala sam položiti i predmete iz prirodnih znanosti i umjetnosti ili glazbe. Fakultet nudi 100-ak programa razmjene studenata (npr. sa Sveučilištem Oxford) i akademske programe u 70-ak država svijeta. Tako sam 5 tjedana provela u UN-u u Ženevi, u društvu ambasadora i uglednih političara. 30-ak studenata s cijelog sveučilišta (od otprilike 18,000 studenata) odabrano je da bude dio tog programa. Prošle sam godine bila asistent na tome programu pa sam s profesoricom Denise Garcia, inače dopredsjednicom odbora za zabranu razvoja smrtonosnog autonomnog oružja pri UN-u, vodila grupu studenata koji su istraživali važna pitanja o međunarodnom humanitarnom pravu, globalnom zdravstvu, nuklearnim oružjima i ostalome u društvu svjetskih političara i diplomata.

Sveučilište Northeastern poznato je po interdisciplinarnom i iskustvenom učenju te pripremi za karijeru. Možeš li nam ispričati nešto više o tome

- Sveučilište Northeastern prima 28% učenika (od nekih 50,000 koliko se prijavi svake godine) i najbolji je fakultet u Americi, prema mišljenju Princeton Review-a, za pripremu studenata za karijeru. Da biste diplomirali morate odraditi barem jedno stažiranje od 4 do 6 mjeseci. Ja sam tako 3.5 godine bila na kampusu u Bostonu, slušajući predmete, a 1.5 godinu sam radila. Prvo radno iskustvo stekla sam u Ženevi, radeći kao Junior Programme Officer u Tajništvu Otavske konvencije, učeći tako o međunarodnom javnom pravu.

Tada sam, u suradnji s tajlandskom vladom, organizirala međunarodni summit o pomoći žrtvama mina u Bangkoku. Sljedeće radno iskustvo stekla sam u Europskome parlamentu, radeći za tada zastupnika Andreja Plenkovića, zastupnika Davora Ivu Stiera i zastupnicu Dubravku Šuicu. Prošle pak sam godine stažirala u Washingtonu u Međunarodnome institutu za pravo.

Koliko ti je trebalo da se privikneš i ima li i drugih studenata iz Hrvatske ili bližih krajeva?

- Iskreno, mislim da se još uvijek nisam u potpunosti privikla na američki život. Vrijednosti koje cijene Amerikanci su jednostavno previše drugačije od onih s kojima sam ja odrasla u Hrvatskoj. Primjerice, kod nas su obitelj i prijatelji jako važni i njima posvećujemo puno vremena, dok je u Americi karijera broj jedan. Tako Amerikanci provode puno manje vremena sa svojom djecom (npr. period plaćenog porodiljnog za majke je samo nekoliko tjedana!) i definitivno manje vremena provode s prijateljima. Što se tiče drugih studenata iz Hrvatske, upoznala sam nekoliko dečkiju iz Hrvatske i Srbije koji su primarno došli veslati za naš klub, pošto je sport velik dio svih sveučilišta u Americi.

Nedavno su na tvojoj Facebook stranici osvanule dvije vrijedne nagrade. Ne sumnjamo da si ih zaista zaslužila pa možeš li nam ispričati nešto o tome?

- Radi se o dvjema nagradama za akademski uspjeh. Prva nagrada je za najboljeg apsolventa godine dodijeljena od strane odsjeka za političke znanosti, a druga prepoznaje najboljih sto apsolvenata (u konkurenciji od otprilike 4,000 studenata) prema prosjeku i izvanrednim akademskim postignućima na razini cijelog sveučilišta. To su dvije nagrade na koje sam zaista ponosna, uz još jedno priznanje iz 2016. godine kada sam dobila poziv u Pi Sigma Alpha, počasno društvo profesora i studenata političkih znanosti u Americi, čiji član se može postati samo pozivom.

Kako ću diplomirati s počasnom diplomom summa cum laude (prosjekom 3.99/4.00 i svim predmetima položenim s A (5), osim jednog koji sam položila s A-) ove su nagrade stvarno veliko priznanje za moj uspjeh. Svih sam ovih godina naporno radila i učila i bila uključena u mnoštvo školskih i izvanškolskih aktivnosti. Tako sam u sklopu debatne grupe Model EU, gdje sam predstavljala Njemačku, dobila dva priznanja za najboljeg delegata i govornika. Bila sam i dio studentskog vijeća, točnije odbora za studentska događanja, koji organizira sve važnije događaje na kampusu.

Danas se često viša da se mladi Hrvati i Hrvatice odlučuju za studij u Americi. Imaš li komentar na usporedbu američkog i hrvatskog obrazovnog sustava?

- Puno je tu razlika tako da ću spomenuti tek nekoliko. Primjerice, odnos između profesora i studenata je puno drugačiji. Profesor zna ime svakog studenta (što je djelomice zbog činjenice da u jednom razredu rijetko ima više od 40-ak studenata) i svaki tjedan profesor mora odvojiti barem 5 do 6 sati za individualne konzultacije. Isto tako, profesori odgovaraju na svaki email u najkraćem mogućem roku, a neki čak i traže da ih ne oslovljavate već samo zovete imenom. Nadalje, fakulteti dosta posvećuju pažnju praktičnom učenju, kao što se može i vidjeti iz prvog odgovora.

Takvim pristupom studenti imaju mogućnost biti izloženi situacijama iz realnog svijeta. Na prvoj godini fakulteta, u sklopu predmeta Uvod u pravo, odslušala sam nekoliko ročišta, najzanimljiviji od kojih su mi bili slučajevi o oružanim pljačkama i ubojstvima. Tako sam iz prve ruke vidjela kako se razvija jedan pravni slučaj, kako optuženik reagira na presudu i kako svjedoci iznose svoje priče. Nažalost, u Hrvatskoj se student rijetko susreće s praktičnim dijelom onoga što studira što uvelike smanjuje mogućnost da student dobije pravi osjećaj o onome što studira i čime će se baviti cijeli život.

Nadalje, u Americi je svaki predmet strukturiran tako da vaša završna ocjena ovisi o nekoliko elemenata. Na primjer, 10% je za prisutnost na satu, 15% je za trud i sudjelovanje na nastavi, 20% je za ispit na polovici semestra, 20% je za grupne ili individualne projekte ili pisane radove, 10% za debate na satu i 25% je za završni ispit. Sve ovisi o tome koliko posto dobijete iz kojeg segmenta, a ljestvica za A (5) je 95-100%. Predavanja su više manje obavezna, tako da ako se ne pojavite na 3 ili 4 predavanja automatski padate predmet.

Koji su tvoji planovi po završetku studija i hoćeš li se vratiti u Hrvatsku?

- U Hrvatsku se planiram vratiti, ne samo što to stvarno želim već sam to i obećala svojoj obitelji no prije nego li se odlučim na taj potez željela bih ostvariti još nekoliko ciljeva u inozemstvu. Tako u 9. mjesecu počinjem sa studiranjem prava u Velikoj Britaniji (još se nisam odlučila za fakultet, ali dobila sam ponude od 8 fakulteta, uključujući i od Sveučilišta Edinburgh, 14. najboljeg pravnog fakulteta u svijetu) koje će trajati 2 godine (što je moguće jer ću već imati jedan završeni fakultet), nakon čega slijedi stručna praksa od 2 godine i tada polaganje pravosudnog ispita i eventualna specijalizacija.

Voljela bih raditi u jednoj od međunarodnih pravnih firmi (tako bih mogla raditi s pravosudnim ispitom iz VB u, primjerice Beču) ili jednoj od UN/EU institucija. U nekoj daljnjoj budućnosti voljela bih se angažirati u hrvatskoj politici, no na taj ću se korak odlučiti tek kada ću biti sigurna da imam dovoljno znanja, iskustva i vještine jer smatram da je to jedini put prema dostojnom i kvalitetnom služenju građana Republike Hrvatske.

Pročitajte i ovo
Najgledanija galerija
Izdvojeno
Vezani članci

Reci što misliš!