Statistika pokazuje da najviše opasnosti donosi kraj radnoga tjedna, čemu uvelike pridonose i mladi vozači
Najopasniji dan u tjednu je petak, a najviše ljudi gine
nedjeljom. Takve rezultate donosi statistikom iznimno bogati
Bilten o sigurnosti cestovnog prometa za 2018. godinu u izdanju
MUP-a RH, koji vikend, očekivano, gura u prvi plan kada je u
pitanju crna kronika.
Naime, od ukupno 10.450 prometnih nesreća s nastradalim osobama u
prošloj godini, čak 1693 su se dogodile u petak (16,2%), nakon
čega slijede ponedjeljak (1559 ili 14,9%) i subota (1513 ili
14,5%). Zanimljivo, najmanje teških nesreća se zbilo u nedjelju
(1321 ili 12,6%), koja, nasuprot tome, prednjači po broju
poginulih osoba. Od ukupno 317 smrtno stradalih u prometu u
2018., čak 60 ih je izgubilo život posljednjeg dana u tjednu
(18,9%), nakon kojeg slijede subota (55 ili 17,4%) te ponedjeljak
(50 ili 15,8%). Najmanje tragičan dan u tjednu bila je srijeda,
kada je poginula 31 osoba (9,8%).
Što se tiče uvjeta vidljivosti, najviše prometnih nesreća s
nastradalim osobama u prošloj godini se zbilo u uvjetima dnevne
svjetlosti (7484 ili 71,6% od ukupno 10.450), dok se po noći
dogodilo otprilike tri puta manje incidenata (2669 ili 25,5%). Po
sumraku su naši policajci morali izlaziti na teren samo 166 puta
(1,6%), a tijekom svitanja 132 puta (1,3%), no ti dijelovi dana
ionako najkraće traju, piše portal revijahak.hr.
Dosta drukčiju sliku, pak, donosi analiza poginulih 317 osoba u
2018. prema dobu dana. I dok se u uvjetima dnevne svjetlosti
dogodilo gotovo tri puta više prometnih nesreća nego po noći,
broj nastradalih je puno bliži. Naime, po danu je poginulo 177
osoba (55,8%), a po noći čak 131 osoba (41,3%). Očito uvjeti
drastičnog smanjenja vidljivosti pridonose drastičnom povećanju
težine incidenata, što rezultira pogubnijim posljedicama. Ovim
brojkama još treba dodati 6 smrtno stradalih po sumraku (1,9%) i
3 tijekom svitanja (0,9%).
Razlomimo li dan na dvosatne intervale, vidjet ćemo da se najviše
prometnih nesreća s nastradalim osobama u prošloj godini dogodilo
između 14 i 16 sati (1408 ili 13,5% od ukupno 10.450), dok su se
u sljedećem intervalu zbile samo četiri nesreće manje (1404 ili
13,4%). Očito je vrijeme kada se većina radnih ljudi popodne
vraća s posla, vjerojatno umorno od brojnih radnih obveza, daleko
najopasnije. Također, vrlo kritično je bilo i između 12 i 14 sati
(1338 ili 12,8%), te između 18 i 20 sati (1244 ili 11,9%). S
druge strane, najmanje nesreća se dogodilo između 2 i 4 sata
ujutro (211 ili 2,0%), ali tada je i promet najslabijeg
intenziteta.
Slične brojke pokazuje i statistika poginulih osoba tijekom dana.
Naime, najviše sudionika prometa u 2018. je smrtno stradalo
između 16 i 18 sati (46 ili 14,5% od ukupno 317), na što se odmah
nadovezao sljedeći dvosatni interval (36 ili 11,4%). Između 12 i
14 te između 14 i 16 sati je poginuo isti broj osoba (po 31 ili
9,8%), a najmanje je obitelji bilo zavijeno u crno između 2 i 4
sata ujutro te između 8 i 10 sati (po 14 ili 4,4%).
Bilten o sigurnosti cestovnog prometa za prošlu godinu nudi i
temeljitu analizu prometnih nesreća s nastradalim osobama prema
meteorološkim uvjetima i stanju kolnika. Iz tih podataka možemo
iščitati da se čak dvije trećine svih teških incidenata (od
ukupno 10.450) dogodilo po vedrom vremenu (7.088 ili 67,8%).
Potom slijede oblačno vrijeme (2.230 ili 21,3%), kiša (812 ili
7,7%), snijeg (209 ili 2,0%) i magla (75 ili 0,7%). Sličnu sliku
ocrtava i analiza poginulih. Od okupno 317 smrtno stradalih, njih
219 je život izgubilo po vedrom vremenu (69,1%), 67 po oblačnom
(21,1%), 18 po kiši (5,7%), 6 po magli (1,9%), a 5 po snijegu
(1,6%).
Malo po malo, došli smo i do podteme ovog teksta, a to su naši
mladi sudionici u prometu – pogotovo za volanom! Naime, crne
brojke pokazuju da gotovo svaka osma osoba poginula u prometnim
nesrećama u 2018. otpada na iznimno ranjivu dobnu kategoriju
između 18 i 24 godine (40 od ukupno 317 ili 12,6%). Od njih 40,
čak 27 ih je izgubilo živote kao vozači (67,5%), 10 ih je bilo na
mjestu (su)putnika (25,0%), a 3 su stradala u svojstvu pješaka
(7,5%).
Kada su u pitanju prometne nesreće po dobnoj strukturi vozača
koji su ih skrivili u 2018., onda je naša ciljana kategorija malo
korigirana, te se promatraju svi incidenti koje su skrivili
pojedinci stari između 18 i 24 godine. Od ukupno 30.872 prometne
nesreće, tako ih je naša dobna skupina prouzročila točno 4.747
(15,4%), po čemu je treća na listi. Po opasnosti prednjače vozači
stari od 25 do 34 godine s 5701 incidentom (18,5%), koje slijede
tek nešto iskusniji pojedinci u dobi između 35 i 44 godine (5.164
ili 16,7%). Što se tiče broja prometnih nesreća s poginulim
osobama u 2018., ovoga puta se najopasniji vozači nalaze u dobnoj
skupini od 35 do 44 godine. Naime, od ukupno 262 tragedije, oni
su prouzročili gotovo svaku petu (55 ili 21,0%), dok neslavno
drugo mjesto dijeli naša skupina 15-24 i skupina 55-64 (po 47 ili
17,9%).
Pročešljamo li prometne nesreće po vrstama u 2018., vidjet ćemo
da su mladi vozači u dobi od 18 do 24 godine najčešće slijetali
vozilom s ceste (909 ili 22,6% od ukupno 4028), potom slijedi
trojac sudara vozila u pokretu – bočni smjer (798 ili 19,8%), u
vožnji u slijedu (607 ili 15,1%) i iz suprotnih smjerova (524 ili
13,0%), te udar vozila u parkirano vozilo (317 ili 7,9%) i udar
vozila u objekt kraj ceste (225 ili 5,6%). Što se tiče prometnih
nesreća s poginulima po vrstama, mladi su vozači (15-24 godine)
najviše života odnijeli prilikom slijetanja vozila s ceste (15
ili 38,5% od ukupno 39), zatim sudara vozila u pokretu iz
suprotnih smjerova (8 ili 20,5%), te naleta na pješaka (5 ili
12,8%).
U čemu, pak, mladi vozači (18-24 godine) najviše griješe? Analiza
prometnih nesreća u 2018. pokazuje da je to najčešće brzina
neprimjerena uvjetima (1.175 ili 29,2% od ukupno 4.028), pa
nepoštivanje prednosti prolaza (631 ili 15,7%), potom vožnja na
nedovoljnoj udaljenosti (349 ili 8,7%), nepropisno kretanje
vozila na kolniku (321 ili 8,0%) i nepropisna vožnja unazad (287
ili 7,1%). Brzina neprimjerena uvjetima daleko je najveći
uzročnik smrtnosti na prometnicama kada su u pitanu mladi vozači,
jer je gotovo svaka druga njihova žrtva stradala uslijed
mladenačkog jurcanja po cestama (21 ili 53,8% od ukupno 39).
Baš kao na globalnom uzorku svih dobnih skupina, i mladi su
vozači (15-24 godine) u 2018. najviše prometnih nesreća
generirali vikendom – subotom (575 ili 16,3%), petkom (551 ili
15,7%) i nedjeljom (550 ili 15,6%), a najkritičniji sati su im
također bili između 14 i 16 (448 ili 12,7%).
I na koncu, usporedbe radi, da bismo dobili sliku o kakvom uzorku
se radi, recimo da od ukupno 2.348.794 registriranih vozača u RH
u 2018., njih 195.450 otpada na vozače do 24 godine starosti
(8,3%). Drugim riječima, 8,3% od ukupnog broja svih vozača je
prouzročilo 15,4% svih prometnih nesreća te 17,9% svih prometnih
nesreća s poginulim osobama. Mladost, u kombinaciji s ludošću i
neiskustvom za volanom, očito generira statističke pokazatelje
koji im definitivno ne idu u prilog!
