Naš porezni sustav blaži je prema rabljenim automobilima nego prema novim, čišćim i sigurnijim
Na papiru, godina na izmaku za automobilsku industriju izgleda
sjajno. Nažalost, samo na papiru. Veliki rast tržišta samo je
prividan jer broj novoregistriranih automobila pumpaju rent-a-car
primjerci koji se nakon šest mjeseci korištenja vraćaju trgovcu.
Ni to ne bi bio prevelik problem da ti ‘godišnjaci’ u
konačnici završe na hrvatskom tržištu – dali bi doprinos
pomlađivanju našeg voznog parka – ali oni su većinom izvezeni u
druge (europske) države. Našim su građanima nedostupni te domaći
vozači i dalje iz bogatijih europskih država unose starije
rabljene aute, koji su upitne ispravnosti i nemaju moderne
sigurnosne sustave.
Porezni sustav i dalje je nakaradno postavljen te kupnju novih
automobila ne da ne potiče, već je kažnjava. Stupanjem na snagu
novog, realnijeg ciklusa mjerenja potrošnje (WLTP) porastao je i
deklarirani ispust CO2. Iako je Europska komisija izdala uputu da
se u državama koje porez na nove aute obračunavaju (i) temeljem
vrijednosti CO2, ta razlika ne smije vidjeti u povećanju poreza,
odnosno ne smije se prebaciti na leđa građana, u Hrvatskoj se
upravo to dogodilo.
– Trošarine su još uvijek pretjerano visoke, a izrazito je visok
i PDV. Zagovornik sam smanjenja ukupnog opterećenja za građane i
poduzetnike, pa tako i u ovom dijelu. Prevelika davanja kočnica
su za snažniji ekonomski rast i razvoj – rekao je Agan
Begić, direktor agencije Promocija plus. Napominje da se
na nekim europskim tržištima vidi i utjecaj WLTP-a, odnosno
vidljiv je zastoj prodaje.
Može se pretpostaviti da će nakon razdoblja prilagodbe na nova
pravila i tržište i porezni sustav zemalja profunkcionirati u
punom smislu, kaže. Ako se to ne dogodi u sljedećih pola godine,
moglo bi doći do neke tehničke prilagodbe novih rješenja – zbog
važnosti automobilske industrije za ekonomiju EU.
Što se tiče 2019. godine, pod uvjetom da ne budemo zapljusnuti
novom svjetskom financijskom recesijom i uz očekivano zadržavanje
iste razine turističkog prometa, optimistična je procjena kako će
se ponoviti ovogodišnje brojke. Najveći će izazov svakako biti
zadržavanje sadašnje razine prodaje novih vozila.
Najavljivani novi udar na svjetsku ekonomiju mogao bi biti velik
problem. Onaj prošli prije deset godina vrlo smo teško preživjeli
i prilično se dugo oporavljali od njega. Ovaj sljedeći mogao bi
biti razoran za ekonomiju i državu koja kao da nije ništa naučila
iz prethodnog udara – rekao je Agan Begić.
S aspekta marke Mitsubishi Motors, kaže direktor njihova
zastupništva za Hrvatsku Branko Kondić, ostvaren
je znatan rast prodaje novih vozila.
– Što se tiče tržišta u cjelini, dojam je da je znatno porastao
izvoz gotovo novih vozila (tzv. dnevne registracije), a isto tako
i prodaja rent-a-car tvrtkama na kratki rok (6 mjeseci) i
naknadni izvoz takvih vozila na razvijena tržišta (80%).
Individualni su kupci imali određeni rast, no u jednoznamenkastim
postocima – kaže B. Kondić. I on navodi da primjena WLTP ciklusa
u Hrvatskoj (odnosno koreliranog NEDC-a do kraja 2019.) radi
dodatni pritisak na prodaju novih vozila, jer je riječ o
prosječnom porastu izmjerenih vrijednosti CO2 od 7% kod benzinaca
do 10% kod dizelaša.
– Naravno, rabljena vozila mjerena su po starom sustavu (NEDC)
koji daje niže vrijednosti CO2, i još se k tome amortiziraju
prema starosti vozila, što je potpuna katastrofa i nema veze s
ekološkim porezom – naglašava B. Kondić. U idućoj godini očekuje
‘elektrifikaciju’ ponude uz daljnji pad udjela dizela. Ne
očekuje rast tržišta novih vozila, osim u kontekstu reizvoza, već
pad individualne prodaje novih vozila i snažan rast uvoza
rabljenih vozila.
– Iako brojke pokazuju rast od 20-ak posto, naše je tržište
privatnih kupaca i dalje poprilično malo. Dok mi izvozimo tzv.
godišnjake, ljudi i dalje uvoze automobile s ogromnom
kilometražom ili nepoznatom servisnom prošlosti – kaže
Miljenko Gvozdić iz Suzukija. Smatra da novi
standardi kao WLTP pritišću proizvođače na napredak, no naša
porezna regulativa to ne prati, odnosno ne potiče ljude na
kupovinu novih, modernijih, sigurnijih, ekološkijih automobila.
U 2019. godini očekujemo daljnji rast tržišta, iako po nešto
usporenijoj stopi, kaže Daniel Trojak iz Volvo
Carsa. Nešto više optimizma stiže tek iz Renaulta.
– Rast je najveći od početka ekonomske krize i rastu oba prodajna
kanala, poglavito kanal privatne prodaje koja je odraz opće
ekonomske situacije u državi i kupovne moći stanovništva, pa
smatramo da je ovo ipak pravi rast tržišta novih vozila, koji
nije generiran samo prodajom rent-a-cara i velikih flotnih
prodaja. No, ipak treba biti oprezan u optimizmu zato što je
tržište najviše raslo do rujna (+29% prema 2017.), a nakon rujna
taj je rast znatno usporen (+6%). Smatramo da će u 2019. tržište
nastaviti rasti. Taj bi rast mogao biti oko 10% – kažu u
Renaultu.
Bez rent-a-cara i taksija, tržište raste samo pet
posto
– Godina 2018. statistički je svrstala našu zemlju u skupinu
članica EU s najvećim rastom godišnje prodaje, ali ako ovu brojku
raslojimo na važne segmente, statistički optimizam izgleda nešto
drukčije. Naime, prodaja vozila za rent-a-car tvrtke se iz godine
u godinu povećava zbog pozitivnih trendova u turizmu, ali i
postupne promjene strukture gostiju. S druge strane, novi zakon
kojim se regulira taksi prijevoz na ceste je doveo neke nove
igrače s većim brojem vozila u dugoročnom najmu. Ova su dva
procesa nositelji glavnine godišnjeg rasta tržišta.
Svedemo li tržište na ‘regularne’ kupce iz poslovnog sektora
i obične građane, onda bi posljednja tri mjeseca 2018. mogli biti
dobri pokazatelji pravog stanja tržišta vozila. U tom je smislu
rast tržišta bio znatno skromniji od ovog statističkog te se
umjesto o 19-postotnom rastu može govoriti o rastu od 4-5 posto –
pojasnio je Agan Begić.
Usporen rast tržišta, favoriziranje benzinaca
Utjecaj WLTP-a na hrvatsko tržište je dvostruki. Nakon njegova je
uvođenja tržište usporilo rast. Mnogi proizvođači u početku nisu
imali – neki još uvijek nemaju – cjelovitu ponudu s novim
motorima, a zaliha starih motora potrošila se prije rujna, kad je
WLTP stupio na snagu.
Nadalje, podaci za nove motore prikazuju veću količinu CO2, što
država nije podržala korektivnim mjerama u načinu obračuna
trošarine. Upravo suprotno, korekcija u načinu obračuna trošarine
koja je donesena novom Uredbom o načinu izračuna i visinama
sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila odnosi se
samo na vrijednosne komponente i izravno favorizira skuplje
automobile – pojašnjavaju iz Renaulta. Drugi utjecaj uvođenja
WLTP-a vidi se u okretanju tržišta benzinskim motorima. Izostao
je željeni zaokret prema električnim i hibridnim modelima.
