Pročelnica Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku Marijana Pećarević govorila je nešto više o gospodarenju otpadom u kruzing turizmu s naglaskom na utjecaj kruzera na ozon. Govoreći o otpadu s brodova, posebno kruzera, Pećarević je istaknula kako oni utječu na more, zrak i kopno, a otpad kruži u prirodi te ostavlja posljednice. 

- Brodovi pridonose onečišćenju zraka ispušnim plinovima, a prije svega sumpornim oksidima jer brodovi koriste goriva u kojim je puno veći udio sumpora i oni su kao takvi glavi izvori sumpornih oksida koji pridonose nastanku kiselih kiša, a kasnije i stvaranje smoga - kazala je pročelnica navevši podatke kako je tijekom 2013. godine  zabilježeno najveće taloženje sulfata što se dovodi u vezu sa sumpornim oksidima. Prema zaključku praćenja podataka, oni se poklapaju s rekordnim brojem kruzera u Dubrovniku koji su zabilježeni te godine. Prema istraživanjima Dubrovnik u poređenju s drugim gradovima ima daleko veće taloženje sulfata u odnosu na ostale gradove u Hrvatskoj, uključujući i Slavonski brod.

Po pitanju onečišćenje mora, Pećarević je istaknula kako se ono tretira kao kazneno djelo što se može pratiti preko satelita.

- Kazne za takve prekršaje su dosta visoke i danas nije uobičajeno da brodovi ispuštaju otpad u more jer imaju svu opremu. Opasnost vreba i od balastnih voda koje su jedna druga vrsta otpada, a glavni prenosioci su teretni brodovi. Do onečišćenja dolazi jer se nove vrste unose u određena područja, ali to je vodeći problema u cijelom svijetu jer prijeti narušavanju bioraznolikosti - pojasnila je Pećarević.

Dario Barbarić iz Lučke uprave Dubrovnik kao voditelj Odjela za sigurnost, zaštitu okoliša i operativne poslove prezentirao je gospodarenje otpadom s kruzera. Prema njegovim riječima sustav zaštite okoliša je uredno reguliran međunarodnim i nacionalnim propisima, definirane su smjernice i aktivnosti.

- Na području Lučke uprave Dubrovnik otpad se prihvata i zbrinjava prema zakonskoj proceduri. Inače postoji kriva percepcija da kruzeri imaju negativan utjecaj na okoliš. Oni dolaze iz reguliranog područja u kojemu se primjenjuju najsuvremeniji standardi iz sustava zaštite okoliša i svi bi se mogli ugledati na taj sustav koji je autonoman i neovisan o vanjskom okruženju - kazao je Barbarić. On je istaknuo kako u Dubrovniku nisu zabilježeni incidenti po pitanju zagađenja 

- Sustav dobro funkcionira kao i svi subjeti uključeni u sustav zaštite okliša. Ljudi koji se tim poslom bave znaju što rade, ovlašteni su, osposobljeni i educirani tako da iz godine u godinu sustav se samo dogđauje. Luka Dubrovnik prikuplja neopasni otpad, tvrtka CIAK koja ima ovlaštenja na nivou države bavi se prikupljanjem opasnog, a domaća tvrtka platanus zadužena je za fekalni otpad, dok Veterinarska stanica Gruda prikuplja životinjski otpad. Zbog svega toga mogu reći da je Luka Dubrovnik perjanica po pitanju sustava zaštite okoliša na hrvatskom dijelu Jadrana - zaključio je voditelj Odjela za sigurnost, zaštitu okoliša i operativne poslove Lučke uprave Dubrovnik Dario Barbarić.