BROJNE AKTIVNOSTI

DJEČJI VRTIĆ CVRČAK Suradnja odgojitelja i roditelja glavna su karika za djetetov razvoj

Učenje djece rane i predškolske dobi podrazumijeva stalan proces stjecanja novih znanja, vještina i sposobnosti te usvajanja različitih oblika i načina učenja

Sam proces učenja određen je, prije svega osobnošću pojedinca,
razvojem i uvjetima u kojima dijete živi.

Roditelji, kao prvi djetetovi odgojitelji, imaju najvažniju ulogu
u kreiranju djetetovog okruženja, dok kasnije tu ulogu preuzimaju
i odgojitelji. Odgojitelji u predškolskim ustanovama imaju obvezu
stvoriti poticajno okruženje za razvoj i učenje svakog pojedinog
djeteta.

>> DJEČJI VRTIĆ CVRČAK Suradnja odgojitelja i roditelja glavna su karika za djetetov razvoj

Međutim, kvaliteta suvremenog odgojitelja ne očituje se samo u
kvaliteti odgojno-obrazovnog rada već obuhvaća širi spektar
odgojiteljskih kompetencija koje između ostalih podrazumijevaju i
suradnju s roditeljima.

Vođeni ciljevima i zadaćama odgoja djece rane i predškolske dobi
odgojitelji trebaju polaziti prije svega od očuvanja zdravlja,
razvoja emocionalne stabilnosti, samostalnosti, pozitivne slike o
sebi, socijalne interakcije, komunikacije, slobodnog izražavanja
te razvoja kreativnosti i intelektualnih sposobnosti.

Navedeni ciljevi i zadatci mogli bi se poistovjetiti s ciljevima
i zadatcima roditeljstva. Vođeni istima, odgojitelji su nastojali
u Dječjem vrtiću Cvrčak, područnom objektu Pčelice, djeci pružiti
maksimalnu podršku u njihovom razvoju, a roditelje uključiti u
sam proces njihova odrastanja u izvan obiteljskom kontekstu.
Naime, promjene u suvremenom društvu i načinu življenja roditelje
dovode do toga da puno manje vremena provode s djecom nego što je
to bilo nekada. Ideja planiranja aktivnosti u ovom vrtiću bila je
da se roditeljima ukaže na mogućnosti provođenja slobodnog
vremena s djetetom.

Boravak na otvorenom

Sklop aktivnosti pod nazivom “planinarenje” roditeljima je pružio
mogućnost da budu sudionici odgojno-obrazovnog procesa te na taj
način kreiraju kurikulum vrtića. Naglasak na planiranim
aktivnostima bio je boravak u prirodi. U početku su se uključile
svega desetak obitelji, dok je kasnije taj broj bio znatno veći.
Planinarske ekipe osvojile su vrhove Ivanščica, Grebengrad,
Kalnik, Sljeme i druge.

Planinarski pohodi realizirali su se vikendima, dakle u slobodno
vrijeme odgojitelja i roditelja tijekom cijele godine. Nakon
planinarskih pohoda djeca su o vlastitim dojmovima pričala u
vrtiću. Često su u vrtić donosili enciklopedije i atlase koji su
im pomogli u lociranju vrhova koje su osvojili. U tom
istraživanju veliku ulogu imali su roditelji koji su donosili u
vrtić video i foto dokumentaciju te općenite informacije o
vrhovima na koje su se popeli. Dokumentacija koju su roditelji
donosili u vrtić djeci je pružila mogućnost da aktivnosti nastave
u vrtiću.

Svaki planinarski pohod planiran je i realiziran u suradnji s
planinarskim društvom Bundek, a suradnja vrtića i planinarskog
društva motivirala je roditelja da se kao obitelji učlane u
planinarsko društvo. Vođeni zajedničkim interesima, tako su
postali najmlađi članovi planinarskog društva Bundek pod nazivom
“Lončeki”.

Na samim je pohodima bogaćen obrazovni potencijal djece pa su
tako naučili što su to planinarske staze, markacije, prepoznavati
biljne i životinjske vrste u određenoj prirodnoj sredini. Djeca
su osvojila naviku zbrinjavanja vlastitog smeća na planini, što
je imalo pozitivan utjecaj na njihovo ponašanje u vrtić. Ono što
je posebice oplemenilo i djecu i roditelje i odgojitelje jest
činjenica da su na planini svi jednaki.

Tamo nema mjesta statusnim simbolima. Nakon boravka u prirodi
prijateljstvo se nije mjerilo o tome kakav tko ima mobitel,
tenisice, jaknu ili ruksak. Prijateljstvo se mjerilo po tome tko
je pružio ruku kad je trebalo preći preko mostića, popeti se na
planinu ili pričekati onog tko zaostaje. U timskim igrama na
vrtićkom dvorištu ili sportskom igralištu uvijek postoji onaj tko
je pobijedio.

Ujedno su ih takve situacije naučile kako prevladati svoje
psihičke barijere na putu do vrha što će im danas sutra biti
model za funkcioniranje u životu. Dogodilo se da koji put nismo
stigli do vrha zbog vremenskih prilika međutim takve situacije
djeca nisu shvatila kao poraz već naprotiv kao sposobnost
donošenja pravih odluka jer je sigurnost i zdravlje djece osnovni
cilj.

Ovaj sklop aktivnosti roditeljima je dao mogućnost da unaprijede
vlastite kompetencije za suradnju s roditeljima. Također se
podigla i razina svijesti roditelja o važnosti provođenja
slobodnog vremena sa svojim djetetom i pojačanoj suradnji s
odgojiteljima. Ovakav vid suradnje roditelja i odgojitelja
rezultirao je jačanjem njihovog međusobnog povjerenja.
Odgojitelji su u ovoj situaciji prilagodili okruženje u kojem su
roditelje uključili u sam odgojno-obrazovni proces te kreiranje
kurikuluma vrtića.

Roditelji u skupini

Sljedeće aktivnosti odnosile su se na izravno uključivanje
roditelja u odgojno-obrazovni proces, a samim time odgojitelja
pomogle da im roditelji postanu partneri u odgojno-obrazovnom
procesu. Naime, vođeni idejom da roditeljima približe predškolsku
ustanovu kao mjesto radosnog življenja njihove djece,odgojitelji
su kreirali okruženje te inicirali aktivnosti u kojima su
roditelji postali aktivni sudionici  – dolazak roditelja u
skupinu uz predstavljanje vlastitog zanimanja.

Naime, roditelji su pozitivno prihvatili i ovakav oblik suradnje.
Pripremili su aktivnosti kojima su predstavili svoje zanimanje
djeci u vrtiću. Takav način uključivanja roditelja imao je
pozitivan učinak na sve subjekte odgojno-obrazovnog procesa.

Roditeljima je bio prilika da zaista vide način na koji se
njihovo dijete igra, što radi, što može i što zna, kako rješava
probleme te kako se odnosi prema vršnjacima i drugim osobama iz
svog okruženja. takve su situacije roditeljima omogućile da
svladaju nepovjerenje i nesigurnost prema odgojiteljima te stekli
pozitivan osjećaj da su i oni imali utjecaj na odgojno-obrazovnu
praksu.

Najvrjednije u ovom odnosu je ipak dobrobit djeteta, a u ovom
kontekstu itekako je velika. Boravak roditelja u skupini djeci je
pružio osjećaj da su i njihove obitelji dio njihovog okruženja i
da su važne. Na emocionalnoj razini djeca su bila izrazito sretna
i ponosna što su njihov otac ili majka dio njihova odrastanja u
situacijama koje ne podrazumijevaju obiteljski kontekst.

Roditelji su svojim boravkom u vrtiću pozitivno utjecali na
dječje ponašanje, razvoj socijalnih odnosa u vrtiću i skupini
kojoj dijete pripada, emocionalno zadovoljstvo, osjećaj
povjerenja, sigurnosti, pripadnosti i prihvaćenosti u okruženju u
kojem dijete živi. 

I za kraj… okruženje koje oblikuju obitelj, vrtić te uža i šira
društvena zajednica uvelike utječe na djetetov razvoj. U
predškolskoj ustanovi odgojitelji su ti koji preuzimaju
inicijativu i imaju veliku ulogu u kreiranju vrtićkog okruženja.
Odgojitelji su ti koji bi trebali inicirati suradnju s
roditeljima te biti odgovorni za način na koji će se taj odnos
razvijati.

Tim Pčelica – Snježana,Nikola,Aleksandra,Željka ,Martina,Ines,Ana
Marija svakodnevno potiču ,iniciraju suradnju s roditeljima i
važan su dio djetetovog razvoja.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije