Povezane vijesti
  
Medikol: Dočekajte ljeto spremni i zdravi!

Medikol: Dočekajte ljeto spremni i zdravi!

Stižu nam topliji dani pa tako sve više posvećujemo pažnju našem tijelu i višku kilograma ne bi li izgledali najbolje kada krenemo na more. Na žalost...

Mjesec borbe protiv raka dojke u Medikolu

Rak dojke je najčešća zloćudna bolest žena u razvijenom svijetu, iako, vrlo rijetko, od raka dojke mogu oboljeti i muškarci.

Manifestira se pojavom nove tvorbe u području dojke. Tumorske stanice se mogu odvojiti od tumora u dojci te putem krvi ili limfe dospjeti do udaljenih dijelova tijela, gdje se zaustave i počinju daljnji rast i razmnožavanje, odnosno stvaraju novi tumor. Tada, govorimo o nastanku presadnica ili metastaza, odnosno o metastatskom raku dojke. Najčešća sijela metastaza raka dojke su jetra, pluća, kosti, mozak te limfni čvorovi.

Skoro polovica žena koje obole od raka dojke razvije metastatsku bolest.

Oko trećinu svih malignih tumora kod žena čini upravo rak dojke. U Hrvatskoj je stopa incidencije (broj novooboljelih na 100 000 stanovnika) viša nego u Europi i ima trend rasta. Također, rak dojke je visoko zastupljen među uzrocima smrti kod žena. To je postao javnozdravstveni problem i veliki se napori ulažu kako u ranom otkrivanju te bolesti, tako i u njenom liječenju.

Dojka je žlijezda koja se nalazi na zidu prsnog koša. Osim od žljezdanog tkiva građena je i od promjenjive količine masnog i vezivnog tkiva. Osnova od vezivnog tkiva odgovorna je za položaj dojke i ujedno određuje njezin oblik. Težina joj je 20-300 g. Na bradavici završavaju odvodni kanali žlijezde dojke. U pubertetu se kod djevojčica počinju razvijati mliječne žlijezde i tijekom reproduktivne dobi žene one čine veći dio tkiva dojke. Kako se s dobi smanjuje sposobnost žene da rađa a time i da doji, smanjuje se i udio žljezdanog tkiva u dojkama i ono biva zamijenjeno masnim tkivom. Bogata mreža limfnih žila dojke odvodi limfu prvenstveno prema limfnim čvorovima u pazuhu. To je razlog zbog čega se rak dojke najčešće proširi prvo u limfne čvorove u području pazuha.

Neposredni događaji koji promijene normalnu stanicu u zloćudnu nisu još potpuno razumljivi, ali su geni uključeni u stanični razvoj, rast i smrt odgovorni za taj proces promjene. U stanicama normalno postoji ravnoteža između rasta i smrti. Promjene gena koji reguliraju te procese dovode do gubitka nadzora nad staničnom diobom te dolazi do nekontroliranog umnažanja biološki promijenjenih stanica.

Svaka promjena na genima ne uzrokuje odmah nastanak raka. To je višestupanjski proces i smatra se da je za nastanak tumora potrebno 6-7 takvih neovisnih događaja.

Čimbenici koji mogu dovesti do većeg broja staničnih promjena i tako i do nastanka raka su:

Okolinski čimbenici: neke kemijske supstance, ionizirajuće zračenje
Biološki čimbenici: npr. virusi
Psihološki čimbenici: npr. stres
Genetski čimbenici: u nekim obiteljima postoji veća učestalost promjena (mutacija) tzv. BRCA1 i BRCA2 gena. Očekivani rizik za razvoj raka dojke tijekom života kod žena (i muškaraca) s BRCA1 i BRCA2 mutacijom je značajno veći nego u ostaloj populaciji i iznosi od 40% do 85%. Nositelji ovog promijenjenog gena s poviješću raka dojke imaju povećani rizik od nastanka bolesti na drugoj dojci. Muški nositelji te mutacije su također u povećanom riziku od nastanka raka dojke.

Promjene BRCA1 ili BRCA2 gena, također, povećavaju rizik od nastanka raka jajnika, kao i od nastanka drugih primarnih malignih tumora. Danas je dostupno genetsko testiranje s ciljem otkrivanja mutacija kod članova visokorizičnih obitelji.
Prekomjerna izloženost nekima od navedenih čimbenika ujedno znači i veći rizik za nastanak maligne bolesti, pa tako i raka dojke.

Također, za neka stanja je dobro poznato da su povezana s povećanim rizikom od raka dojke, a to su:


• Povećana tjelesna težina
• Izloženost zračenju u ranom djetinjstvu
• Postojanje raka dojke u obitelji
• Nerađanje
• Izostanak dojenja
• Starija životna dob prvorotkinja (nakon 30. godine)
• Raniji tumor dojke u životu bolesnice
• Promjene u dojkama
• Rana menstruacija (pojava menstruacije prije 12. godine života)
• Kasna menopauza (prestanak menstruacije nakon 50. godine života)
• Oralni kontraceptivi (lijekovi protiv začeća)
• Hormonska terapija nakon menopauze
• Starija životna dob
• Alkoholizam
• Tjelesna neaktivnost
• Pušenje


Postavljanje dijagnoze raka dojke se temelji na više dijagnostičkih metoda, što uključuje:

Fizikalnim pregledom dojki se ustanovi postoji li kakva kvržica u dojci, te ako postoji, određuje se njena veličina, pomičnost, promjene na koži i slično.
Radiološki pregled (mamografija, UZV, MRI)

Radiološki pregledi:

Mamografija - je rentgenska pretraga dojki koja se koristi radi preciznijeg utvrđivanja različitih promjena u tkivu dojke te otkrivanja onih promjena koje se zbog svoje male veličine teško napipaju pri fizikalnom pregledu. Preporučuje se redovito obavljanje te pretrage i kada nema nikakvih promjena na dojkama, između 45-65 godine života, jednom svake dvije godine.
Ultrazvuk dojki - primjenjuje se kod mlađih žena te kao nadopuna mamografiji u slučaju sumnjivog nalaza.
CT ili MR pregledi u prvom se redu koriste za pronalaženje i praćenje metastaza raka dojke.

(IZVOR: onkologija.hr)

Poliklinika Medikol svim svojim pacijenticama želi pružiti potporu u prevenciji i liječenju raka dojke, stoga kroz cijeli listopad nudi UZV dojke i mamografiju po promotivnim cijenama. Iskoristite niske cijene pregleda i učinite nešto dobro za svoje zdravlje. Od sumnje do dijagnoze u jednom danu!

UZV DOJKE + tumorski marker dojki CA 15-3 200kn (redovna cijena 400kn)
MAMOGRAFIJA + tumorski marker dojki CA 15-3 300kn (redovna cijena 600kn)

www.medikol.hr
Poliklinika Medikol, Čakovec
F. Prešerna 13

Informacije i rezervacije termina
t: 040 638 500
e: medikolinfo.ck@medikol.hr

Požari u Kaliforniji i dalje aktivni: zbog novih žarišta hitna evakuacija za tisuće ljudi
Sorry, tvoja verzija web preglednika više nije podržana.

Za pristup portalu, a i zbog sigurnosnih razloga molimo te da nadogradiš svoj preglednik na najnoviju verziju.