Zaustavljen trend 'iseljavanja djece' iz Pribislavca u okolne škole

Prije tri godine u prvi razred upisano ih je petero. Malo, ali to nikoga nije iznenadilo jer je tako bilo godinama. No prije dvije godine upisano je 12 prvašića Hrvata, prošle čak 19, a ove 20.

Hrvatski uče tek u predškoli

To su već brojke koje ukazuju na to da se u Pribislavcu, općini s nešto više od 2100 stanovnika, događa lijepa priča o tome kako se zaustavlja trend upisivanja djece u okolne škole, umjesto u onu u nasleju u kojem žive. Sve je eskaliralo 2009. kad roditelji Hrvati nisu puštali djecu u školu, zabrinuti za njihovu sigurnost koju je ugrožavala manja skupina Roma.

Vršnjačko nasilje izvuklo je tada na površinu i dublje probleme suživota Hrvata i Roma. Dio roditelja hrvatske djece odlučio je djecu upisati u škole u gradu Čakovcu i susjednoj općini Belici, u kojima Roma nema. Trebale su proći godine da se trend svojevrsnog 'iseljavanja djece' preokrene.

- Istina, ove godine u prvi razred upisali smo dvadesetero hrvatske djece. Ponovno smo zadobili povjerenje roditelja koji vide promjene nabolje. Odradili smo timski težak posao, poboljšali komunikaciju s roditeljima i osigurali bolje uvjete za rad, a rezultat je to što se iz godine u godinu broj upisane djece povećava. No činjenica je da bi škola danas imala stotinjak učenika više da nije bilo odlazaka u druge škole - kaže ravnatelj OŠ Vladimira Nazora Bruno Matotek, koji tu ustanovu vodi četvrtu godinu.

Škola danas ima 285 učenika, od kojih je 61 posto romske nacionalnosti. Razredna odjeljenja formiraju se tako da svi Hrvati budu u jednom, a pridružuju im se Romi koji su na testiranju pokazali bolje rezultate od ostalih, pogotovo u poznavanju hrvatskog jezika.

U naselju u Livadarskoj ulici u Pribislavcu, gdje živi oko 900 Roma, govori se rumunjsko-bajaškim jezikom pa se djeca s hrvatskim susreću tek u predškoli koju je pokrenula Međimurska županija.

Škola u starom dvorcu

- Trudimo se raditi tako da svi budu zadovoljni. Treba razumjeti roditelje Hrvate koji žele da im djeca imaju jednake uvjete kao i djeca u okolnim školama, ali i roditelje Rome koji žele da im se djeca integriraju u društvo u mješovitim razredima, a ne da se samo provlače kroz sustav i nikad ne stitgnu do osmog razreda.

Tu očekujemo i pomoć Ministarstva obrazovanja koje bi nam trebalo omogućiti rad s manjim odjeljenjima, uvažavajući da romska djeca slabo govore hrvatski. Nastavniku nije isto radi li s 15 ili 30 djece - objašnjava Matotek.

OŠ Vladimira Nazora specifična je i po tome što se od 1946. nastava održava u neprimjerenim uvjetima u dvorcu grofa Feštetića sagrađenom 1870. godine. Lani je počela gradnja nove škole vrijedne oko 30 milijuna kuna. 

Napadi morskih pasa na Jadranu: u 150 godina pobili 9 kupača - nijednog Hrvata
Sorry, tvoja verzija web preglednika više nije podržana.

Za pristup portalu, a i zbog sigurnosnih razloga molimo te da nadogradiš svoj preglednik na najnoviju verziju.