KAKO DJECA mogu izvući najbolje od medija?

Mediji prenose informacije važne za zajednicu, posrednici su između vlasti i građana, a ujedno i kritičari vlasti. Gotovo nam je nezamislivo prolaziti kroz život bez informiranja o tome što se događa u svijetu oko nas, a zbog današnje tehnologije, dostupne na gotovo svakom koraku, tome smo izloženiji nego ikad prije.

To ujedno olakšava pristup informacija i djeci koja još uvijek nemaju razvijen kritički odnos prema medijima, niti ne mogu uvijek sama razlikovati kolika je vrijednost, primjerice, reportaže o obrazovanju naspram tzv. reality showa.

Stručnjaci se slažu da se današnje djetinjstvo može nazvati medijskim djetinjstvom, što ne mora nužno biti loše. Uostalom, mediji su i nastali kako bi nam olakšali snalaženje u ubraznom načinu života. Mediji imaju i svoju pozitivnu stranu koja značajno može utjecati na poimanje svijeta oko sebe, a u nastavku ćemo izdvojiti nekoliko najboljih načina na koje djeca mogu izvući najbolje od medija.

Informiranost je ključna za razmumijevanje svijeta oko sebe

Prema Konvenciji o dječjim pravima, svako dijete ima pravo biti informirano i/ili imati pristup informacijama putem različitih medija, što mu može pomoći u njegovom cjelokupnom razvoju i rastu. Osim toga, Europski paralament je 2006. godine iznio osam ključnih cjeloživotnih kompetencija koje su danas uključene u nastavne kurikulume, a na popisu se nalazi i digitalna kompetencija koja podrazumijeva i medijsku pismenost.

Iako nam se ponekad čini da su djeca današnjice i previše izložena medijskim sadržajima, informiranost o pojavama u lokalnoj i globalnoj zajednici te društvu opčenito nužna je za njihovo razmijevanje svijeta oko sebe pa stoga nema ništa loše u tome odluči li vaš dvanaestogdišnjak s vama odgledati koju minutu televizijskih vijesti. Postavi li vam pitanja o značenju pojedinih pojmova ili funkciji neke osobe, potrudite se dati mu što bolji odgovor imajući na umu njegovu dob.

Djetetu treba ponuditi odgojno-obrazovni sadržaj

Kao što nam je nedavno pojasnila psihologinja Lucija Matjačić Kovačić, u moru medijskog sadržaja mogu se pronaći oni koji su namijenjeni djeci različitih uzrasta i oni koji mogu pozitivno utjecati na razvoj dječjih vještina i sposobnosti.

Primjerice, tako neke televizijske emsije i animirani filmovi potiču na učenje abecede, brojeva, boja, oblika, obogaćuju rječnik, omogućuju upoznavanje svijeta oko sebe, istraživanje mjesta, životinja i stvari koje drugačije ne bi mogli, potiču maštovite ideje, kreativnost, osjećaj za estetiku, praktičan rad, približavaju svijet glazbe, plesa, sporta i umjetnosti.

Kako dijete raste, tako se i mijenja njihov interes za različite emisije. Primjerice, viši razredi osnovne škole vrijeme su kada djeca već bez problema mogu pratiti dokumentarne emisije i filmove.

Konzumirajući različiti medijski sadržaj, djeca razvijaju kritičko mišljenje

Dakako da će bilo koje dijete rijetko gledati samo dokumentarce ili dječje emisije odgojno-obrazovnog karaktera. Realnost je takva da će zaviriti i u reality show neprimjeren njegovoj dobi, animirane i igrane filmove pune nasilja i slično.

Upravo je tada ključna uloga roditelja. Umjesto da svome djetetu zabranjujete gledanje takvih sadržaja, sjednite uz njega i porazgovarajte o tome što se prikazuje na ekranu ili što piše u novinama. Ukažite mu na negativne i pozitivne strane pojedinog sadržaja i pitajte ga što misli o tome. Na taj će način dijete s vremenom razviti kritičko mišljenje i samo početi odabirati ono što smatra vrijednim čitanja ili gledanja.

Medijska aktivnost pomaže u shvaćanju procesa fukcioniranja medija

Kako dijete raste, tako se osim s konzumiranjem medijskog sadržaja upoznaje i s procesom njegova nastanka. U petom razredu osnovne škole učenici se upoznaju s nastankom tiska, u šestom razredu to se proširuje znanjem o filmovima , da bi se u osmom razredu detaljnije upoznali s novinarsko-publicističkim funkcionalnim stilom.

Nažalost, medijskoj kulturi u nastavi je još uvijek posvećeno premalo prostora, a na to učitelji i profesori ne mogu utjecati onoliko koliko bi htjeli zbog pretrpanog nastavnog plana i programa koji moraju slijediti.

Za one učenike koji žele otkriti prave male novinare u sebi zato postoje izvannastavne aktivnosti u vidu novinarskih grupa koje redovito vode učitelji i profesori hrvatskog jezika te knjižničari. Neke međimurske škole imaju oformljene vrlo uspješne radijske grupe, druge svake školske godine objavljuju svoj časopis, dok treće redovito ažuriraju sadržaj na školskim internetskim stranicama.

Na taj način uključeni učenici detaljnije ulaze u svijet medija, uče kako raditi intervjue, pisati vijesti, snimiti radijsku emisiju i slično, a uglavnom se fokusiraju na događanja u lokalnoj zajednici.

Jedan od projekata koji im u tome može pomoći pokrenut je prije nekoliko godina i na našem portalu pod nazivom 'Školski kutak'. Njegova je namjera pružiti priliku novinarskim i ostalim grupama osnovnih i srednjih škola Međimurske županije da i same sudjeluju u stvaranju vijesti na najčitanijem međimurskom portalu te tako informiraju javnost o događanjima u svojim školama.

O kojem je god vidu medijske aktivnosti riječ, neminovno je da će ona imati daleko pozitvniji utjecaj nego puka izloženost konzumaciji medijskog sadržaja.

Svi imaju postgodišnji blues - kako pobijediti mrzovolju i nervozu nakon povratka s mora na posao
Sorry, tvoja verzija web preglednika više nije podržana.

Za pristup portalu, a i zbog sigurnosnih razloga molimo te da nadogradiš svoj preglednik na najnoviju verziju.