DR. SC. INES CAROVIĆ spaja svoju ljubav prema lingvistici i rodnom Međimuju

Dr. sc. Ines Carović široj je javnosti postala poznata kao stručnjakinja za međimurski govor na adaptaciji romana Kristina Novaka 'Črna mati zemla' u kazališnu predstavu, no to je samo jedan detalj iz njezine uspješne i bogate karijere. Rodom iz Držimurec-Strelca, Ines je studirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje danas radi kao poslijedoktorandica (viša asistentica) na Odsjeku za fonetiku.

Uvijek paralelno radi na nekoliko projekata, a posebno je veseli kada kojim od njih može povezati svoju struku i Međimurje. U svemu tome obitelj joj je najveća podrška i motivacija za svaki novi radni dan.

Studij kroatistike i fonetike

Ines je u čakovečkoj Gimnaziji prije same odluke o upisu studija prošla nekoliko faza i, kako sama kaže, zanimala ju je i matematika, medicina, anglistika i geografija, no na kraju je prevagnuo odabir studija kroatistike i fonetike.

– Tada mi je većina prijatelja rekla kako si znali da ću to upisati. Eto, svi su znali osim mene! No, vjerojatno je to i bila nekakva logična veza svega što me pratilo – natjecanja iz hrvatskog, LIDRANO, Govorničke škole – tamo sam prvi put čula za fonetiku i profesor Ivo Škarić je krivac za tu ljubav prema fonetici. A za ljubav prema hrvatskom jeziku najzaslužnija je profesorica Nada Čatlaić koja mi je predavala u osnovnoj i srednjoj školi – prisjeća se Ines.

No, draža od kroatistike postala joj je fonetika u kojoj je našla savršeni spoj matematike, fizike, medicine, psiholingvistike, govorništva i obilja literature na engleskom. U istom je području nastavila i svoj doktorski studij.

– To je za mene bio logičan izbor, a upisala sam ga i prije nego sam diplomirala uz molbu i preporuku prof. emeritusa Horge jer se lingvistika upisivala svake tri godine, a on je tražio mjesto asistenta za mene jer sam već surađivala s njim na istraživanjima s laringektomiranim pacijentima. Bila sam među 10% najboljih studenata, dobila Dekanovu nagradu Franjo Marković, Rektorovu nagradu i opet se dogodio logičan slijed – govori Ines.

Da bi to sve mogla ostvariti, predano je izvršavala svoje studentske obaveze, a to su primijetili i profesori kao što je prof.dr.sc. Jelaska koja joj je već na drugoj godini dala priliku da radi na Sveučilišnoj školi hrvatskog jezika i kulture i da bude demonstratorica na njezinim predavanjima, a profesor emeritus Škarić na trećoj godini da bude mentorica na Govorničkim školama.

Kada se danas prisjeća svojih studentskih dana, nezaobilazne uspomene vežu je i uz Studentski dom Stjepan Radić u kojem je živjela s današnjom vjenčanom kumom i najboljom prijateljicom, kao i uz dane provedene u knjižnici. Jedino za čime žali je to što odmah na prvoj godini nije sa sobom dovela i svoj bicikl u Zagreb, no kako kaže kroz smijeh, zato danas svojim studentima ne da da ponove tu grešku.

Reforma počinje u profesoru

Naime, nakon nekoliko mjeseci rada na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje na projektu Hrvatski višesvezačni rječnik, Ines se zaposlila na Filozofskom fakultetu jer se otvorilo mjesto znanstvenog novaka u zvanju asistenta. Od tada pa sve do danas njezin posao podrazumijeva i stalno okruženje studentima koje nastoji zainteresirati za nastavu baš onako kako su njezini profesori zainteresirali nju.

– Pokušavam im pokazati uporabnu vrijednost činjenica i podataka, pričam svoje priče, a i stalno se educiram. Nedavne radionice Foruma za slobodu odgoja Aktivno učenje i kritičko mišljene u visokoškolskoj nastavi oduševile su me i dale mi vrlo opipljive metode i tehnike za kolegije na kojima predajem. No ako nema žara, energije, entuzijazma, sve pada u vodu. To je ono što bih htjela dati studentima – volju da uče, da vide kako obožavam ovo što radim i da zapravo ne radim nego se zabavljam. Volim predavati, a volim i laboratorij i istraživanja i konferencije. Nijedna reforma, pa tako ni ona obrazovna, neće početi na papiru – ona treba početi u razredu, na fakultetu, u profesoru samom. Badava nam papiri, zakoni i reforme ako se mi ne mijenjamo – ističe Ines.

Inovativnošću svladala prepreke izrade doktorske disertacije

Jedan od najvećih izazova s kojima se pak ona sama susrela dogodio se tijekom pisanja njezine doktorske disertacije Ultrazvučno istraživanje artikulacije i koartikulacije hrvatskih vokala. Morala je svladati novo područje i teškoće s kojima se nitko od njezinih suradnika nije do tada susreo, a zbog ograničenog budžeta tijekom istraživanja, suprugova pomoć bila joj je od neprocjenjive važnosti.

– On je nacrtanu stolicu (S.O.S. sustav stabilizacije) i držač za ultrazvučnu sondu (FILIP – fonetski imobilizator za laboratorijsko istraživanje proizvodnje) sproveo u djelo. No, ponekad tjednima nisam napisala mogla napisati ni slova, a onda se odjednom otvorilo – aha efekt. To je ono zbog čega volim to što radim, iako je teško preživjeti razdoblje u kojem ništa ne ide kako treba. Pomoću matematike uspjela sam pretvoriti polarni prikaz u kartezijanski i sve je počelo funkcionirati. Vizualni opis oblika i položaja jezika u hrvatskim vokalima snimljen ultrazvukom je moj doktorski doprinos znanosti – pojašnjava nam Ines.

Suradnja na pripremi predstave 'Črna mati zemla'

Ponešto drugačiji, no jednako zanimljiv izazov bio je i njezin rad na pripremi glumaca za kazališnu predstavu "Črna mati zemla" prema romanu Kristiana Novaka. Redateljica Dora Ruždjak Podolski je znala da želi i treba jezičnog savjetnika za međimurski kajkavski, a Kristian Novak joj je predložio Ines s kojom je studirao na poslijediplomskom studiju te su često surađivali i na brojnim drugim projektima. U ovom je projektu njezin zadatak kao fonetičarke bio glumce podučiti međimurskom dijalektu kajkavskog narječaja.

– Iako sam prije ovoga projekta radila s glumcima pojedinačno, nikad nisam radila s cijelim ansamblom (i to najvećim u ZKM-u, čak ih je 19 angažirano na predstavi), no radila sam na izgovoru sa strancima koji uče hrvatski, i osmislila fonetske vježbe na Croaticumu koje pomažu fonetskoj korekciji. Glumcima je naš jezik zapravo bio strani, a olakotna okolnost je što su glasovni profesionalci pa je zapravo s njima bilo sve puno lakše i brže. Kajkavcima je bilo najteže, oni su mislili da nešto znaju, a zapravo su morali srušiti svoju kajkavsku bazu i učiti ispočetka – govori nam Ines.

Uvjet koji je sam autor 'Črne mati zemle' postavio bio je da odabrana varijanta međimurskog ne smije podsjećati na slovenski ni na zagorski. Odabran je gornjomeđimurski govor koji je najsličniji jednom određenom govoru, ali je zapravo dogovorna varijanta. Publika i struka bile su oduševljene, a Ines priznaje da joj je cijeli ovaj projekt bio veliki izazov, ali i iznenađenje jer su svi glumci ozbiljno shvatili zadatak, te im je bilo jako stalo do točnosti u jeziku.

Nastoji promicati Međimurje

Kao ni ovom prilikom, Ines nikada ne zaboravlja svoj rodni kraj. Kada joj se god pruži prilika, nastoji promicati ne samo međimurske govore, nego i sve uspješne Međimurce s kojima je imala prilike surađivati. Veseli je kada primi pozive ne samo na predavanja, stručne skupove i fakultete diljem Hrvatske, nego i kada ima priliku predavati u Međimurju, a posebno je zahvalna MURID-u i Silviji Pucko koji su je uključili u organizaciju 4. hrvatskog simpozija o ranoj intervenciji u djetinjstvu.

Kao lingvistkinja, također nastoji uključiti međimurski kraj u svoje projekte.

– Za Međimurje se treba glasnije čuti. Moji mali doprinosi su ultrazvučno istraživanje kajkavskoga govora Držimurec-Strelca i nedavno objavljen članak Obiteljski nadimci u Držimurcu i Strelcu: motivacija, tvorba i pragmatika. Veselim se suradnji Grada Čakovca, Međimurske županije, međimurskih fakulteta i srednjih škola na projektima Studentske i Školske govornice jer mi je to jako važno. Htjela bih da se za Međimurje čuje i ovo su moje stope k tome, a spaja govorništvo, mlade i Međimurje – ističe Ines.

Predani rad uvijek je dio planova

U svim svojim poslovnim poduhvatima ima bezrezervnu podršku svoje obitelji, a posebno supruga s kojim uvijek nastoji uskladiti raspored poslova, obaveza i druženja. Upravo je trenuci provedeni s obitelji pune novom energijom. Ispušni ventil pronalazi i u odlasku u kazalište ili na Vatrine koncerte, kao i u vožnji bicikla i rolanju. Nedavno je naučila i skijati, a svaka nova naučena vještina neizmjerno je veseli.

Što se pak tiče planova za daljnju karijeru, ne misli stati. Uživa u svome radu i to se itekako primjećuje.

– Prvo su na redu fonetske konferencije u Madridu i Krakowu, pa pripreme za nastavu, radionice… Na fakultetu je stalan zahtjev za napredovanjem – docentura, pa izvanredni, pa redoviti profesor… Uvjete imam, izabrana sam u znanstvenog suradnika i samo čekam na svoj red. Nadam se da će kao i do sad viša sila sve posložiti kako treba jer sve ide svojim tokom. Također pomažem i odgajateljici Boženi Kuštre da izda dvije knjige za djecu od kojih je jedna slikovnica za učenje blok flaute, a druga su glazbeni mjuzikli za djecu s notama. Nadam se i da ću se još više moći posvetiti scenskom govoru jer sam se (ponovo) zaljubila u kazalište! – zaključuje Ines Carović.

Kataklizma na zadarskom i šibenskom području: donosimo rezime jučerašnjeg i današnjeg dana obilježenog požarima
Sorry, tvoja verzija web preglednika više nije podržana.

Za pristup portalu, a i zbog sigurnosnih razloga molimo te da nadogradiš svoj preglednik na najnoviju verziju.