ANALIZA Gdje je najbolje biti osnovnoškolac u Hrvatskoj?

U sjeni velikih političkih bitaka o kurikularnoj reformi malo se govori o sve većoj nejednakosti koja postoji u hrvatskom obrazovnom sustavu. Zbog krnje decentralizacije i nejasne podjele odgovornosti u sustavu, mjesto stanovanja danas bitno utječe na kvalitetu primarnog obrazovanja učenika, piše jutarnji.hr.

Jedan od najteže ostvarivih ciljeva koje si zadaju obrazovne vlasti jest ujednačavanje uvjeta obrazovanja u decentraliziranom sustavu školstva. Hrvatska je u tom segmentu iznimno podijeljena. Prva gruba podjela počinje kroz osnivačka prava nad školama.

Pohvalni prijedlozi

Prema toj osnovi, čiji su temelj financije, dio gradova su osnivači osnovnih, a većina županija srednjih škola, pri čemu je Hrvatsku moguće dodatno podijeliti na tri područja: u prvome su gradovi koji su osnivači svojih škola za koje izdvajaju sredstva, u drugome su gradovi bez osnivačkih prava nad školama, u koje, bez obzira na to ulažu sredstva, a u trećem - gradovi bez osnivačkih prava i bez pretjerana elana za financiranje potreba školstva.

Gradovi koji nisu osnivači svojih škola, nemaju niti decentralizirane funkcije za obrazovanje, odnosno ne dobivaju iz državnoga proračuna sredstva za tu namjenu.

Jutarnji list u ovom je tjednu prikupio podatke 78 gradova vezanih uz stanje u školstvu i izdvajanja za obrazovanje u 2016., odnosno 2017. godini, a zajedničko svima su limitirane mogućnosti izdvajanja za segment školstva, uz pohvalne pojedinačne primjere gradova koji, bez obzira na to što nisu osnivači svih svojih škola, u obrazovanje ulažu značajnija sredstva.

Dobiveni podaci pokazuju izdvajanja iz gradskih proračuna za obrazovanje, koji se kreće u vrlo niskom rasponu, od 0,31 posto do 20-ak posto. Pritom je dio gradova u stavku izdvajanja u obrazovanje uključivao predškolski odgoj, što značajno podiže razinu izdvajanja.

Primjerice, Zagreb za odgoj i obrazovanje ukupno izdvaja 1,46 milijardi kuna, odnosno 19,5 posto proračuna, no bez stavke ulaganje u programe predškolskog odgoja, riječ je o ulogu u obrazovanje od 7,56 posto proračuna, odnosno - 567,581.750 kuna. Krk za odgoj i obrazovanje izdvaja oko 17 milijuna kuna, ili 20 posto ukupnog proračuna, a bez uključenog predškolskog odgoja, ulog u obrazovanje je 1,81 posto, odnosno nešto više od 1,5 milijuna.

Paralelno, portal gradonačelnik.hr analizirao je podatke Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna u 2015., istražujući koji su hrvatski gradovi najviše izdvojili za odgoj i obrazovanje - vrtiće, osnovne i srednje škole te visoku naobrazbu. Prema tim podacima, 60 gradova izdvojilo je za odgoj i obrazovanje između 10 i 20 posto godišnjeg proračuna.

Ispod deset posto izdvojila su 43 gada, dok 23 grada daju najviša izdvajanja, između 20 i 30 posto. Više od toga izdvojila su, prema podacima, gradonačelnik.hr, samo dva grada - Vrbovec (30,78 posto) i Velika Gorica, koja je prema tim sveobuhvatnim pokazateljima rekorder u izdvajanju za odgoj i obrazovanje, s gotovo 40 posto proračuna. Iza Velike Gorice i Vrbovca, treći grad s najvećim izdvajanjima u 2015. bio je Pazin (29,78 posto).

Krucijalni financijski problem većeg broja županija i gradova jest starost školskih objekata, odnosno potreba za ulaganjima u obnovu zgrada, kao i njihovo proširenje zbog potrebe uvođenja jednosmjenske nastave. Starost školskih zgrada u prosjeku je preko 50 godina (na temelju podataka 79 gradova), pri čemu se gradovi poput Vinkovaca izdvajaju s prosjekom starosti zgrada od 100 godina.

Kobne smjene

Prije više od 20 godina Hrvatska je prvi put postavila cilj uvođenja jednosmjenske nastave. Prema posljednjim podacima Ministarstva znanosti, od 899 osnovnih škola, njih 467 radi u dvije smjene, 11 u tri, a 421 osnovna škola ima uvjete za rad u jutarnjoj smjeni, kakvu (jedino) poznaje standard Europe. Ukupno 191 srednja škola ima jednosmjensku nastavu, a njih 211 dvosmjensku, jedna i trosmjensku.

- Za mene je jedan od potresnijih trenutaka u mandatu bio kada sam uvidio koliki je broj škola i područja koji imaju potrebu obnove, dogradnje i novogradnje. Oko 40 amandmana u raspravi o državnom proračunu uložili su saborski zastupnici upravo s tom tematikom i potrebom. Na žalost, nismo imali zakonske osnove ni mogućnosti prihvatiti. A imamo katastrofalne uvjete u pojedinim sredinama. Primjerice, škola u Čakovcu stara je preko stotinu godina, i lokalna samouprava opisuje da su uvjeti očajni. No, mi u državnom proračunu za to nemamo sredstva. A europske fondove trenutačno ne možemo koristiti za tu namjenu. Samo u nekoliko županija Hrvatske imamo približne uvjete za jednosmjenski rad. Bez jedne smjene teže je kvalitetno provoditi odgojno-obrazovni proces. Reformu obrazovanja teško ćemo ostvariti u cijelosti, bez toga da učenicima omogućimo pohađanje cjelodnevne nastave od 8 do 16 ili od 9 do 17 sati - izjavio je nedavno za Jutarnji obrazovni ministar Pavo Barišić (...).

Varaždin je među rijetkima svima uveo jednu smjenu, dok paralelno Velika Gorica, s tradicionalno većim izdvajanjima za obrazovanje i podjednakim brojem škola kao Varaždin, nema uopće jednosmjenske nastave.

Nacionalni standard

Zagreb s proračunom u 2017. od 7,5 milijardi kuna (bez vlastitih i namjenskih prihoda proračunskih korisnika) ima samo oko trećinu osnovnih škola u jednoj smjeni: od 108 osnovnih, u dvije smjene radi 77 škola. U Splitu samo četiri osnovne škole od njih 27 rade u jednoj smjeni, a bolja je situacija u Rijeci, gdje od 24 osnovne škole, njih 17 radi u jednoj smjeni. Osijek, pak, ima 7 od 18 škola u jednosmjenskoj nastavi, iznimno bitnoj zbog usklađivanja radnog vremena roditelja i djece.

- Državni pedagoški standard dopušta mogućnost rada škola u dvije smjene zbog ograničenih financijskih mogućnosti, kako državnog proračuna, tako i proračuna jedinica lokalne i područne samouprave. Unatoč činjenici da Split izdvaja više od 20 posto proračunskih sredstava za razdjel odgoja i obrazovanja, to još uvijek nisu dostatna sredstva za intenzivnije planiranje škologradnje u Splitu - ističe Ines Milina Ganza, pročelnica Službe za obrazovanje i znanost u Gradu Splitu.

Dodaje da je Grad Split još u prosincu 2008. zatražio od Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom da jednu od zemljišnih čestica u Splitu, koja je u vlasništvu Republike Hrvatske, prepusti Gradu za potrebe rekonstrukcije i dogradnje Osnovne škole Kamen-Šine. Postupak u povodu zahtjeva još uvijek je u fazi rješavanja u Ministarstvu državne imovine, tvrdi pročelnica.

Ipak, u svakoj regiji vidljiv je pozitivan primjer grada neosnivača škola koji je spreman ulagati u obrazovanje. Jedan od gradova bez osnivačkih prava nad školama je i Rab, s jednom osnovnom (i pet područnih) te jednom srednjom školom, Markantuna de Dominisa. S obzirom na prosječnu starost zgrada od 50 godina, grad planira u ovoj godini obnoviti dvije zgrade područnih škola prema projektu energetske učinkovitosti. Za tu namjenu Grad će izdvojiti sredstva iz svog proračuna.

Grad Čakovec, pak, koji je osnivač pet redovnih osnovnih škola, izdvaja iz vlastitih sredstava za prijevoz, produžni boravak u tri škole, obvezne udžbenike, izvanškolske aktivnosti, pomagače u nastavi...

Međimurci ulažu

- Planiramo graditi dvije škole u naredne četiri godine, jer nam raste broj djece. U naredne četiri godine plan nam je prijeći u jednu smjenu - najavljuju. U gradu svi učenici imaju osigurane besplatne udžbenike i stipendiraju upis u deficitarna obrtnička zanimanja već desetak godina, u suradnji s Obrtničkom komorom Međimurske županije.

I u Vrbovskom, u kojemu obje škole rade u jednoj smjeni, tvrde da su si dali cilj poboljšati uvjete obrazovanja djece. Subvencioniraju dvije autobusne linije, od kojih jedna obuhvaća gotovo cijeli Gorski kotar, i unatoč tome što ta linija prevozi djecu iz drugih općina na školovanje u njihovu Željezničku tehničku školu), tu liniju subvencionira samo Grad Vrbovsko.

Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.

Tramvajska karta šest ili sedam kuna, cijeli Zagreb postaje veliki parking? Što li smjera Bandić
Sorry, tvoja verzija web preglednika više nije podržana.

Za pristup portalu, a i zbog sigurnosnih razloga molimo te da nadogradiš svoj preglednik na najnoviju verziju.