Povezane vijesti
Čakovečki teniski as Franjo Punčec

Čakovečki teniski as Franjo Punčec

Na današnji je dan (5. siječnja) 1985. u dalekom Johannesburgu umro rođeni Čakovčanin Franjo Punčec. Njegovo ime povezujemo uz tenis i današnji tenisk...

Narodna skupština 9. siječnja 1919. godine

Hrvatski je sabor 9. siječnja proglasio Danom spomena na donošenje Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države. Intencija je ovoga rada prikazati kratak prikaz priprema za samu skupštinu kao i veliku narodnu skupštinu održanu tog, za stanovnike Međimurja, povijesnoga datuma.

Nakon krvave „međimurske revolucije“ ili narodnih istupa u studenome 1918., Međimurje je nakon prvotne neuspješne akcije oslobođenja 13./14. studenoga, konačno oslobođeno 24. prosinca 1918. godine. Nakon zauzeća Međimurja od hrvatske strane, nametnula se potreba sazivanja narodne skupštine na kojoj bi se proglasilo ujedinjenje Međimurja s novonastalim Kraljevstvom Srba, Hrvata i Slovenaca.

Još je 25. prosinca 1918. na skupštini održanoj u dvorištu građanske škole, tj. na sjednici međimurskog Narodnog vijeća, odlučeno da se 9. siječnja 1919. održi velika narodna skupština na Franjevačkom trgu u Čakovcu. „Prije toga su održane pučke skupštine u raznim međimurskim mjestima, gdje su većinom govorili svećenici.

Tako su 29. prosinca 1918. Andrija Fišer i dr. Stjepan Vidušić govorili u Subotici i Goričanu, Juraj Lajtman u Goričanu, dr. Blaž Purić i Andrija Fišer u Svetom Jurju u Trnju, dr. Vinko Žganec i seljak Grga Barat u Dekanovcu, a u Štrigovu župnik Možar i ljekarnik Tomislav Košak. Župnik Ivan Kuhar govorio je 31. prosinca na skupštini u Prelogu, a 1. siečnja u Cirkovljanu.

Na velikoj skupštini u Podturnu govorili su domaći župnik Stjepan Murk i dr. Vinko Žganec. Pred malim dvorcem grofa Feštetića u Belici održana je 5. siečnja 1919. javna skupština, na kojoj su o značenju oslobođenja Međimurja govorili dr. Vinko Žganec i domaći župnik Pavao Košak.“ ( Žganec, Vinko, „Prvi dani“, 56-58.) Iz ovih manjih skupština po međimurskom mjestima proizašla je potreba sazivanja jedne velike narodne skupštine, a kako je prethodno odlučeno ona je sazvana za 9. siječnja 1918. godine.

Zvonimir Jurak, župnik iz Svetog Jurja, služio je taj dan svetu misu, a ista je poslužila kao uvod u veliku narodnu skupštinu koja je uslijedila. Skupštini, koju je otvorio otac Kapistran Geci, prisustvovalo je oko deset tisuća ljudi, a on je odmah nakon otvorenja predložio župnika Andriju Fišera kao predsjednika, dok su uloge bilježnika skupštine dodijeljene Jurju Lajtmanu i profesoru Pavlu Lesjaku.

Nakon uvodnoga dijela, za govornicom su svoje govore redom održali Ivan Novak, Vinko Žganec, Stanko Štefok, Franjo Glogovac te naposljetku Stjepan Vidušić. (Horvat, Rudolf, Poviest Međimurja, 290.) Dr. Novak je još jednom istaknuo svrhu skupštine, a u svom se govoru dotakao američkog predsjednika Wilsona i njegova načela samoodređenja na koje se pozivalo međimursko stanovništvo. Nakon što su predstavnici Međimurja održali svoje govore, na skupštini je jednoglasno donesena rezolucija o otcjepljenju.

Rezolucijom je Međimurje konačno odijeljeno od Mađarske, što je istaknuto u najvažnijem dijelu rezolucije koji glasi: „Za uvijek se otcjepljujemo od madžarske države, kojoj smo do sada pripadali samo pod uticajem sile i protiv svoje volje“. Ipak, valja naglasiti kako se s takvom odlukom nije mirila međuratna mađarska politika, što je kulminiralo kasnijom okupacijom Međimurja od strane Mađarske u Drugome svjetskom ratu.

Literatura:
Žganec, Vinko, „Prvi dani oslobođenja Međumurja“, u: Jelavić, Petar, ur., Hrvati u borbama za oslobođenje sjevernih krajeva Jugoslavije: Međimurja, Prekomurja, Koruške i Štajerske, Izdanje udruženja ratnih dobrovoljaca Međimurja, Prekomurja, Koruške i Štajerske u Zagrebu, Zagreb, 1940.

Horvat, Rudolf, Poviest Međimurja, Hrvatski rodoljub, Zagreb, 1944. Pretisak: Horvat, Rudolf, Poviest Međimurja, Bartolić, Zvonimir, Toma, Dragutin, ur., Matica hrvatska Čakovec, TIZ Zrinski, 1993.


Ivan Vuk, mag. hist. (1987.), magistar povijesti. Od 2012. doktorand je Poslijediplomskog doktorskog studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu. Područje njegova posebnog interesa je hrvatska (međimurska) povijest s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Predsjednica RH poručila: "Hrvatska mora što prije postati dio Schengenskog prostora i napraviti sve kako se ne bi stvarale gužve tijekom sezone"
Sorry, tvoja verzija web preglednika više nije podržana.

Za pristup portalu, a i zbog sigurnosnih razloga molimo te da nadogradiš svoj preglednik na najnoviju verziju.