Grad Mursko Središće

Mursko Središće je povezano prometnicama prema Čakovcu, Podturnu i prema Sv. Martinu na Muri te graničnom prijelazu prema Sloveniji. Grad se satoji od 5 naselja, stanje 2006.), to su: Hlapičina, Križovec, Mursko Središće, Peklenica i Štrukovec. Mursko Središće je prometno jako opterećeno jer se u samo centru nalazi granica sa Slovenijom,time je i promet pogotovo ljeti kad navale strani turisti opterećen.Traži se već duže vrijeme riješenje koje bi promet kroz Mursko Središće reduciralo, a najbolje riješenje bi bilo još jedan granični prijelaz koji bi riješio problem Murskog Središća.

Podturen koji je udaljen 10 km bi bio idealan granični prijelaz po tome jer graniči sa Slovenijom i Mađarskom te se može lakše doći do dogovora sa Slovencima ili Mađarima,ta tema se već raspravljala u Budimpešti i u Hrvatskoj Vladi. Grad Mursko Središće sa svojim naseljima zauzima površinu od 34 km2. Na tom području živi više od 7200 stanovnika. Gustoća stanovnika je 214 stanovnika/km2. Mursko Središće spada među najstarija naselja u Međimurju jer se crkva sv. Martina spominje već 1334. godine (Sancti Martini in Zredysche).

Povjesničari (Kukuljević) drže da je tu već u rimsko doba postojalo naselje zvano Halicanum kao važna postaja na rimskoj cesti Poetovio (Ptuj) - Carnuntum (Petronell između Beča i Bratislave). Kao važno trgovište spominje se 1477. godine. Ne zna se kakvo je zlo zadesilo mjesto 1501. godine, jer se do tada još mjesto spominje kao župa, a kasnije se pripojava župi Selnica. Godine 1650. mjesto ima naziv Mura Zerdahel.

U kanonskim vizitacijama 1660. godine spominje se da je u mjestu kapela svetog Martina, da bi se 1716. g. prvi put spominjala kapela sv. Ladislava. Veću obnovu ta je kapela doživjela 1820. godine, kao župna crkva Marije Kraljice i Svetog Ladislava. Isprva je to bila građevina u gotskom stilu, uz Muru, no stradala je u poplavi 1690., pa je izgrađena nova, na uzvisini (uz cestu prema Sv. Martinu).

Početkom prošlog stoljeća Mursko Središće se naglo razvija zahvaljujući cesti i željezničkoj pruzi Čakovec - Lendava, izgrađenoj 1889. godine, ali i eksploataciji nafte: već 1850. počinje eksploatacija u obližnjoj Selnici i Peklenici. To je pospješilo i izgradnju naftovoda Selnica - Mursko Središće 1901. godine, prvog u ovom dijelu Europe. Nakon 1. svjetskog rata počinje eksploatacija ugljena. Isprva je to bilo u Peklenici, a onda i na području Murskog Središća. 1925. započeli su radovi na otvaranju prve jame u Međimurju - Hrastinka 1. Rudari su bili dovedeni iz Slovenije.

Iskorištavanjem ugljena bavilo se poduzeće "Kraljić i Majhen" koje je 1946. godine prešlo pod državnu upravu kada su osnovani "Međimurski ugljenokopi". Od osnivanja do zatvaranja 1972. godine iskopano je 4.593.961 tona ugljena ili prosječno 157.626 tona godišnje. Tijekom svoga postojanja rudnici su bili nositelji gospodarskog razvitka ne samo Murskog Središća, nego i ovog dijela Međimurja. Danas su od rudnika ostali navozi jalovine - "halde", spomenik rudaru u centru mjesta, te ime nogometnom klubu - "RUDAR", dok se jedan noćni klub naziva upravo Jama.

Sorry, tvoja verzija web preglednika više nije podržana.

Za pristup portalu, a i zbog sigurnosnih razloga molimo te da nadogradiš svoj preglednik na najnoviju verziju.