POSLODAVCI IZASLANIH RADNIKA s konkretnim zahtjevima prema Vladi i Saboru

U Zagrebu u četvrtak 10. svibnja u zgradi Ministarstva rada i mirovinskog sustava članovi poslovne zajednice INGRA-DET te hrvatski poduzetnici i izvoznici sastali su se na temu rada u EU i statusa njihovih radnika sa predstavnicima Vlade i Sabora. 

Hrvatski gospodarstvenici orjentirani na rad s izaslanim radnicima izvan Hrvatske priopćili su predstavnicima Vlade i Sabora prijedlog mjera za poboljšanje statusa hrvatskih državljana i trgovačkih društava koje izvode investicijske radove preko izaslanja. Sastanku su prisustovali, između ostalih, i Ivan Domagoj Milošević, predsjednik saborskog Odbora za europske poslove, Darko Horvat, saborski zastupnik i član saborskog Odbora za gospodarstvo te direktor INGRA-DET Zoran Andročec.

Za novelu Direktive 96/71/EC i Provedbene direktive 2014/67/EU zahtjevaju:

- usvajanje maksimalnih rokova za hrvatsko zakonodavstvo i maksimalno mogućeg ublaženja negativnih učinaka na status Direktive
- da dok hrvatsko gospodarstvo ne dostigne EU prosjek – 5% vrijedi iznimka te ostanak na prihvatljivoj cijeni izaslanja (sadašnja osnovica za obračun doprinosa),
- da se u prijelaznom roku od dvije godine nakon početka važenja nove Direktive primjenjuje i vrijedi obrazac izdat po staroj Direktivi, čl. 12.,
- da se maksimalno skrate pauze između izaslanja, te da prilikom promjene poslodavca, zemlje rada i prelaska na izaslanje po čl. 13. nema pauze,
- da novela ne povisi trošak administracije izaslanja i doprinosa u 1. stupu,
- da se uzme u obzir ukupni trošak poslodavca u svezi s izaslanjem radnika i uračuna u bruto plaću.

Vezano na gornje prohtjeve, predložili su:

- donošenje hrvatskog Zakona o izaslanim radnicima te Zakona o borbi protiv rada na crno, te odgovarajućih provedbenih akata, analogno na rješenja Savezne Republike Njemačke i Savezne Republike Austrije,
- usvajanje djelotvornog mehanizma za sprječavanje sukoba dviju nacionalnih normi, u skladu s novelom Kolektivnog ugovora o graditeljstvu (u tom slučaju mjerodavno je zakonodavstvo zemlje rada),
- provedbu mjera edukacije tvrtki i radnika o njihovim pravima i obavezama na radu u EU, besplatnu pravnu pomoć, besplatni software komunikacije s državnom upravom te dvogodišnju toleranciju prema tvrtkama koje imaju izaslane radnike (kroz upozorenje i savjet a ne izricanje kazni, te suradnju i zajedničko kontrolno i interpretacijsko povjerenstvo države, poslodavaca i radnika),
- ukupno ravnanje Republike Hrvatske prema mjerama koje su donosile i donose druge emitivne zemlje u EU, štiteći interese svojeg nacionalnog gospodarstva.

Za rad u EU predlažu jednostranu primjenu metode izuzimanja na sav rad u EU dulji od 183 dana u kalendarskoj godini u trajanju od pet godine, nakon što je u državi rada plaćen pripadajući porez na osobni dohodak.

Besplatnu eMedjimurje.hr aplikaciju za Android možete preuzeti klikom ovdje, a za iPhone ovdje.

'Kubanski sendviči, janjeće lizalice i meksički kukuruz': sve to možete kušati na Zrinjevcu, a evo i zašto
Sorry, tvoja verzija web preglednika više nije podržana.

Za pristup portalu, a i zbog sigurnosnih razloga molimo te da nadogradiš svoj preglednik na najnoviju verziju.