POSKUPLJUJU CIGARETE? Predlaže se poskupljenje od tri kune po kutiji

Tri kune po kutiji cigareta, na čiju naplatu kroz porez na rizično ponašanje u korist zdravstva poziva predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković, jedina je mjera koja može računati s kakvom-takvom podrškom javnosti. Ostale mjere punjenja zdravstvenog budžeta koje poslodavci predlažu, delimitiranje najviše participacije, skuplje dopunsko osiguranje i uvođenje dodatnog osiguranja, nemaju ni uvjetno prolaznu ocjenu, javlja Novi list.

Poznati stavovi

Stavovi UPUZ-a o punjenju zdravstvenog proračuna već su poznati, a podudaraju se s planovima ministra zdravstva Milana Kujundžića. Uz porez na rizično ponašanje, koji bi Jurković primijenio samo na cigarete, delimitiranjem najvišeg iznosa participacije od 2.000 kuna poboljšala bi se naplata usluga u bolnicama, posljedično bi rasla cijena dopunskog osiguranja, a dodatni prihod dobio bi se i kroz dodatno osiguranje, nakon što se utvrdi osnovni standard zdravstvenih usluga.

Po računici UPUZ-a, kroz nadstandard bi se prihodovalo 200 milijuna kuna, 350 milijuna kuna donijela bi promjena sustava participacije i dopunskog siguranja, a 400 milijuna kuna zdravstvu bi donio porez na cigarete, ukupno milijardu kuna dodatnih prihoda.

Udruge pacijenata, doktori i opozicija podržavaju samo prvu mjeru, no pitanje je može li dodatni porez na cigarete, s obzirom na rezolutan stav premijera o novim porezima i na jak duhanski lobi, proći u redovima vladajućih. Za zdravstveni fond koji bi se punio iz cijene cigareta zalažu se već neko vrijeme u Koaliciji udruga u zdravstvu, s tim da bi oni početne tri kune kroz tri godine podigli na pet kuna, a prihod nikako ne bi išao u sanaciju duga, nego u zdravstvenu zaštitu.

Računaju da bi se tako u prvoj godini prikupilo 1,1 milijardu, u drugoj 1,5, a u trećoj 1,8 milijardi kuna. - Ne želimo da se taj novac slijeva u HZZO i da se ne zna kamo ide. On se mora trošiti isključivo za zdravstvenu zaštitu, ističe Ivica Belina, predsjednik KUZ-a.

– To nije loše, ali nije ni dovoljno – komentar je Danka Velimira Vrdoljaka, predsjednika SDP-ovog Savjeta za zdravstvo. Ni da se na cigaretama namakne milijardu kuna, to ne može pokriti rastući trošak za nove lijekove i nove instrumente koji su 30 do 40 posto skuplji iz godine u godinu, upozorava Vrdoljak. Umjesto delimitiranja participacije, ovaj SDP-ovac rješenje vidi u delimitiranju potrošnje bolnica.

– Limite treba ukinuti. Račun bi trebao pratiti pacijenta, a HZZO bolnicama platiti sve usluge koje obave. Tako se ne bi stvarali minusi, u bolničkom sustavu sve bi bilo transparentno i vidjelo bi se tko čemu služi. Tek tada se može integrirati bolnice – smatra Vrdoljak.

Oštro protivljenje

Dodatnom zdravstvenom osiguranju u sustavu javnog zdravstva ne smije biti mjesta, slažu se svi. Kordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) tvrdi kako bi promjene participacije i dodatno zdravstveno osiguranje bili izravni udar na pacijente.

Najoštrije se protive i zahtjevima UPUZ-a za uključivanjem svih djelatnosti u sustav participacije, pa i onkologije, ukidanjem dosadašnjeg načina rada obiteljskih liječnika, uvođenjem direktne HZZO-ove naplate u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i direktnim ulazom u bolničku zdravstvenu zaštitu bez preporuke liječnika PZZ-a.

– Zahtjevi UPUZ-a izravni su udar na pacijente koji bi bili dovedeni u situaciju da se preko njihovih leđa prelamaju nagomilani dugovi i tuđe pogreške – poručila je predsjednica KoHOM-a Vikica Krolo. Poslodavci u zdravstvu, dodaje, nisu predložili kako bolje organizirati liječenje u bolničkom sustavu kroz informatizaciju sustava, kontrolu rada i sustav nagrađivanja, nego traže promjene u radu obiteljskih liječnika kao najbolje organiziranog dijela zdravstvenog sustava.

Iz SDP-a, pak, upozoravaju da nadstandard i dodatno zdravstveno osiguranje mogu postojati samo u privatnom zdravstvenom sektoru.

– Pod svaku cijenu moramo zadržati autonomiju HZZO-a, koji jamči kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu za četiri milijuna ljudi. U javnom zdravstvu moramo zadržati ustavno pravo građana na solidarni zdravstveni sustav. U protivnom ne trebaju nam međufaze, prijeđimo odmah na američki zdravstveni sustav, pa tko živ, tko mrtav – zaključuje Vrdoljak, piše Novi list.

Nakon 37 godina vladavine predsjednik Zimbabvea odstupio s vlasti
Sorry, tvoja verzija web preglednika više nije podržana.

Za pristup portalu, a i zbog sigurnosnih razloga molimo te da nadogradiš svoj preglednik na najnoviju verziju.