KATASTROFALNE ŠTETE Treba li ukinuti obranu od tuče?

Sjeverozapad Hrvatske u samo mjesec dana pogodilo je nekoliko nevremena s tučom mjestimice veličine oraha. Potučeni su vinogradi, voćnjaci, njive i povrtnjaci, 'izbušena' su krovišta i automobili...

Ogorčeni građani nakon svake paljbe "leda s neba" postavljaju logično pitanje – a što radi protugradna obrana? Premda se Hrvatska već desetljećima brani raketama i prizemnim generatorima, stručnjaci zapravo još nisu načistu ima li od toga uopće koristi!?

- Učinkovitost postojećeg sustava obrane ne možemo znanstveno dokazati. S obzirom na velike troškove i uz nepoznati učinak, svakako bi trebalo hitno razmisliti o alternativi. Većina zemalja Europske unije je novac koji se nekad trošio na obranu od tuče usmjerila na sustav osiguranja usjeva.

Uz to, gdje god je moguće, poljoprivredne kulture zaštićuju se mrežama ili plastenicima, što su i neki poljoprivrednici u Hrvatskoj već prihvatili kao jedino osiguranje uroda od tuče - kaže dr. sc. Nataša Strelec-Mahović, ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda, koji tehnički provodi obranu za koju je nadležno Ministarstva poljoprivrede.

Obrana od tuče ne postoji u legislativi Europske unije, u Francuskoj i Španjolskoj na manjim površinama provode ju privatne tvrtke, pojedinci ili lokalna samouprava, a na području Europe sustavna obrana kakva je organizirana u Hrvatskoj provodi se još samo u Srbiji.

Godišnje 15 milijuna kuna

- Slovenija, Mađarska i Austrija napustile su tu praksu vođene preporukom najuglednijih stručnjaka na području meteorologije koji su kroz Svjetsku meteorološku organizaciju (WMO) europskim zemljama preporučili da odustanu od financiranja obrane od tuče jer ne postoje nikakvi znakovi da je ona uspješna - pojašnjava dr. sc. Strelec-Mahović.

U Hrvatsku, osim toga, iz susjedne Slovenije i Mađarske često dolaze oluje u kojima je tuča već formirana, pa naknadna obrana ni ne može biti učinkovita.

- Kako ne možemo spriječiti padanje tuče, a prema klimatskim projekcijama ekstremne vremenske prilike, koje uključuju i  tučonosne oblake, vjerojatno će u budućnosti biti učestalije i intenzivnije, Hrvatska bi se trebala povesti za primjerom razvijenih zemalja EU koje su odavno zaključile da je obrana od tuče raketama i prizemnim generatorima uzaludno trošenje novca jer je učinkovitost upitna i nedokaziva – zaključuje.

Sustav obrane od tuče u Hrvatskoj financira se većim dijelom iz državnog proračuna, a nešto manje od županija. Godišnje se potroši oko 15 milijuna kuna.

Kako doznajemo iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, prilikom nevremena koje je u utorak pogodilo sjeverozapad Hrvatske u obrani od tuče ispaljeno je ukupno 123 raketa na području Međimurske i Varaždinske županije, dok samo u razdoblju od 17:10 i 17:41 sati u gornjem Međimurju ukupno 36 raketa, s lansirnih postaja Gornji Zebanec, Dragoslavec, Vratisinec i Belica.

Ova snimka mogla bi pomoći rasvijetliti što se dogodilo 24-godišnjem Tonku Vilibiću
Sorry, tvoja verzija web preglednika više nije podržana.

Za pristup portalu, a i zbog sigurnosnih razloga molimo te da nadogradiš svoj preglednik na najnoviju verziju.