Povezane vijesti
VOZITE LI automobil odgovarajuće boje?

VOZITE LI automobil odgovarajuće boje?

Nedavno istraživanje koje je proveo Nissan, angažirajući psihologe, moćne kompjutorske procesore i društvene mreže otkrilo je kako pri odabiru boje no...

MUP Nećemo uvesti srpski model, nego video-nadzor brzine

U Srbiji je od ovog tjedna uvedena kontrola brzine na autocestama, i to tako da se prosječna brzina izračuna prema vremenu ulaska i izlaska s autoceste. Tako izračunata prosječna brzina ne smije biti veća od 120 kilometara na sat, što je maksimalna dopuštena brzina na autocestama u toj državi.

Srpska policija podatke o prosječnoj brzini vozila dobivat će od tvrtke koja upravlja autocestama Putevi Srbije i onim vozačima koji su prekoračili dozvoljenu brzinu te podatke dostavljati na kućnu adresu. Stranci će se zaustavljati na licu mjesta, objasnit će im se da su napravili prekršaj te da će se protiv njih voditi prekršajni postupak ili će im se odmah izreći novčana kazna koju će moći platiti i odmah.

Nesavršen model

U Srbiji novčana kazna za one koji voze brže od 120 km/h iznosi od 25 do 1005 eura s time da oni koji voze brže od 160 km/h dobivaju i kaznene bodove, oduzima im se vozačka dozvola, a mogu čak završiti i u zatvoru najmanje 15 dana ako voze brže od 200 km/h. Sustav kontrole brzine koji je uveden u Srbiji ipak je daleko od savršenog jer lako se može i dalje juriti iznad dopuštene brzine, a da se prođe nekažnjeno.

Tako se, primjerice, ne mjeri zaustavljanje na odmorištima na autocestama pa vozači mogu od ulaska na autocestu do odmorišta voziti brže od 120 km/h, a nakon što se neko vrijeme odmore, mogu nastaviti put opet vozeći većom brzinom od dopuštene pa im tako prosječna brzina, koja se izračunava na osnovi vremena ulaska i izlaska s autoceste na kraju neće biti veća od 120 km/h. Prometni stručnjak Ivan Dadić kaže da srpski model mjerenja prosječne brzine nije dobar. On ističe da je maksimalna brzina puno veći problem za sigurnost prometa.

–Najbolje su rješenje kamere i radari koji se postavljaju na mjestima na kojima se najčešće događaju prometne nesreće. Pri tome ne treba postaviti stotine kamera i radara, nego samo na pojedinim mjestima – objašnjava Dadić dodajući da pri tome treba kažnjavati samo ekstremno ponašanje.

U Hrvatskoj se pak na autocestama brzina kontrolira samo policijskim presretačima, a vozači koji prekorače brzinu za više od 50 km/h dobivaju novčanu kaznu od 3000 do 7000 kuna, zabranu upravljanja motornim vozilom do 24 mjeseca i tri negativna prekršajna boda.U Hrvatskim autocestama kazali su nam da je nadzor brzine na autocestama sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama u nadležnosti MUP-a ta da će oni svakom projektu tog ministarstva pružiti podršku i raspoloživu infrastrukturu.

Nacionalni program

MUP je u pak svom Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa RH 2011. do 2020. naveo da će na autocestama uvesti sustav videonadzora brzine. U MUP-u su nam jučer kazali da ne razmišljaju o uvođenju srpskog modela kontrole brzine na hrvatskim autocestama koju sad obavlja 40-ak presretača te da se drže onog što je navedeno u nacionalnom programu. Autocesta Rijeka – Zagreb prije nekoliko je godina provela pilot-projekt nadzora brzine na tri lokacije koji je pokazao, između ostalog, da 50 posto vozača nije poštovalo ograničenje od 100 km/h u tunelu, a da je 27 posto njih vozilo brže od dopuštenih 130 km/h na otvorenoj dionici autoceste.

U Austriji, Sloveniji i Italiji uvedena je sektorska kontrola brzina na autocestama, a to znači da su na pojedinim dionicama postavljene kamere koje snimaju vozila i mjere njihovu brzinu.

Posh Spice nije bila ni najmanje oduševljena kad su joj novinari krenuli fotografirati djecu
Sorry, tvoja verzija web preglednika više nije podržana.

Za pristup portalu, a i zbog sigurnosnih razloga molimo te da nadogradiš svoj preglednik na najnoviju verziju.